DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 42     <-- 42 -->        PDF

O VISINSKOM RASTU CRNE JOHE DO DOBI OD 20 GODINA


Dr VJEKOSLAV GLAVAC


Uvod


Crna joha je vrsta brzog rasta, koja ima veliko privredno značenje.


Poznavanje dinamike njenog rasta u visinu daje nam uvid u tok proiz


vodnje i pruža elemenat za određivanje vrste uzgojnog zahvata i vremena


njegove provedbe.


Cilj istraživanja


O visinskom rastu crne johe do dobi od 20 godina ima u literaturi relativno
malo podataka. Od 20 godina starosti nadalje podatke o visinskom
rastu nalazimo u prirasno-prihodnim tabelama Pfei l — Schneide r a,
Schwappacha (1902,1918), Mitscherlicha (1945) i Tj urina
(1945). Izuzetak su tabele D a v i d o v a (1959), izrađene za Ukrajinu, koje
sadrže podatke i za dob od 10 godina.


Kako se baš u periodu do dvadesete godine zbivaju najznačajniji fenomeni
u visinskom rastu crne johe, poduzeli smo istraživanja sa ciljem.
da se utvrdi:


1.
tok visinskog rasta stabala iz sjemena
2.
tok visinskog rasta stabala iz panja
3.
razlike u visinskom prirašćivanju stabala iz sjemena i stabala iz
panja.
Metoda rada


Tok visinskog rasta istraživali smo analizom stabala. U tu svrhu izabrali
smo u jednoj čistoj sastojini crne johe šumarije Đurđevac modelna
stabla iz sjemena i iz panja. Osnovni podaci o sastojini: Gospodarska jedinica
Preložnički berek — Lepa greda, odjel 41 e. Fitocenoza: šuma crne johe
i poljskog jasena sa sremzom Pruno-Fraxinetum Ob. 1953). Starost
sastojine 20 godina. Stabla iz sjemena i iz panja izmješana su stablimično
na cijeloj površini otprilike u jednakom omjeru. Broj stabala
iznosi 1844 po ha, temeljnica 27.24 ms, drvna masa 235.7 ms. Srednja
visina sastojina iznosi 18.3 m, a srednji prsni promjer 13.7 cm.


U sastojini je oboreno 10 dominantnih stabala, 5 iz sjemena i 5 iz
panja. Nastojali smo ih izabrati tako da budu što bolji reprezentanti dominantne
etaže i da se totalne visine stabala iz sjemena i stabala iz panja
podudaraju.


* Za izradu ove radnje dugujem zahvalnost upravitelju Šumarije Đurđevac ing.
Tihomiru Županu, zamj. uprav. ing. Anti Tomlj eno vicu, te šumarskom tehničaru
Petru Prebježiću koji mi je pomogao kod analize stabala i izradio priložene grafikone.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 43     <-- 43 -->        PDF

sfoöa/o /zV/s/nsk/ prirast
s/e/nena / sfoöo/o /z po/jjo
Si/mor//o L>i/rc7erc?c
Gosp /ecOo/ccf Pr/ćć/ deret -ćepo great? Pay´?/ 41e 7o6e/o f.


Slarosf
goc/.
4
2
5
4
5
6
7


a


9


io


H
12
13
14
15
16
17
18
19


<


i 20


Slab/a /z s/eme^cr StcrL>/o /2 jDcrrycr
leco/h/ pros/Pcm trča/n/ prips/ecn/ 1ffća/r>7
c/eQr// c/oć>n/ gocf´Jnj/ goc/i´s/yV
prirast p r / r OS/


051 O 51 0 95 0 95
0 59 1´07
110 0 55 2 02 101
0 69 1 29
179 0 60 3 31 110
0 81 1 50
2 60 0 65 4 81 120
0 95 124
3 55 0 71 6 05 121
1 10 roe
4 65 0 77 7 13 119
125 ro2
5 90 034 815 1 16
1 35 0 98
7 25 0 91 9 13 1 14
140 0 94
3 65 0 96 1007 1 12
141 0´91
1006 101 10 98 110
136 0 86
1142 104 1186 108
127 0 85
/269 106 12 71 106
114 082
1563 106 13 53 1 04
1 00 0 79
1463 106 14 32 1 02
067 076
15 70 105 15 03 1 00
0 75 073
16 45 103 15 81 099
0 65 0 69
1710 104 16 50 0 97
0 55 0 66
1765 0 93 1716 0 95
0´45 063
1810 095 17 79 0 94
0 40 0 59
16 50 0 93 18 38 0 92




ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 44     <-- 44 -->        PDF

410




ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 45     <-- 45 -->        PDF

411




ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 46     <-- 46 -->        PDF

412




ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Osnovni podaci za stabla iz sjemena:


Model (br.) 1 2 3 4 5
Prsni pr. (cm) 19.0 17.0 15.3 14.9 12.7
Visina (m) 19.40 18.70 18.67 17.44 18.34
Osnovni podaci za stabla iz panja:
Model (br.) 1 2 3 4 5
Prsni pr. (cm) 13.2 15.0 17.0 13.8 12.7
Visina (m) 20.33 18.00 17.95 17.26 18.45


Visinska analiza izvršena je na uobičajeni način. Grafički prikaz tečajnog
dobnog prirasta svih modela pokazao je dva jasno izdiferencirana
snopa poligona, jedan od stabala iz sjemena, a drugi od stabala iz panja.
Nakon njihovog grafičko-računskog izjednačenja dobivene su krivulje tečajnog
dobnog prirasta (graf. br. 1). Iz ovih su krivulja izračunati tečajni
godišnji i prosječni dobni prirasti. Rezultati su brojčano prikazani na
tabeli br. 1, a grafički u grafu br. 2 i 3.


Rezultati


Istraživanja pokazuju tok visinskog rasta crne johe iz sjemena i iz
panja do starosti od 20 godina.


Stablo iz sjemena raste u početku polaganije. Oko 10. godine visinski
prirast kulminira, a nakon toga postepeno opada. Krivulja tečajnog prirasta
pravilno je zvonolika. Prosječni dobni prirast kulminira u 13. godini.


Stablo iz panja raste u početku brže. Kulminacija se nalazi oko 3.
i 4. godine. Do 6. godine prirast naglo, a nakon toga postepeno opada.
Prosječni dobni prirast kulminira između 4. i 5. godine.


Rana kulminacija visinskog prirasta ukazuje i na ranu kulminaciju
volumnog prirasta koji se zbiva nešto kasnije od visinskog.


Zaključna napomena


U gospodarenju crnom johom vrše se velike greške u koliko se na
vrijeme ne izvrše čišćenja i prorjede. Čišćenje panjača treba provesti što
ranije, a prorjede većeg intenziteta u periodu od 10—20 godina. Pravovremeno
izvršenje uzgojnih zahvata ima za budući razvoj sastojina neprocjenjivo
značenje jer se već u toj dobi ona mora formirati. Istraživanja
naime pokazuju, da crna joha u starosti višoj od 40 godina ima ograničene
mogućnosti razvoja krošnje, pa kasnije jače prorjede gusto uzraslih, neprorijeđenih
sastojina dovode do prekidanja sklopa i opadanja kvalitete.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 48     <-- 48 -->        PDF

LITERATURA:


1. Eisenreich H.: Schnellwachsende Holzarten, Berlin 1956.
2.
Glavač V.: Crna joha u posavskoj i podravskoj Hrvatskoj s ekološkog, biološkog
i šumsko-gospodarskog gledišta (disertacija), Zagreb, I960.
3.
Mlinšek D.: Rast in gospodarska vrednost crne jelše, Murska Sobota 1960.
4. Schwappach: Untersuchung über Zuwachs und Form der Schwarzerle, Neudam 1902.
5.
Schwappach: Neuere Untersuchungen über den Wachtsumsgang der Schwarz
erlenbestände, Zeitsch. F.-u. Jagdw., 1919.
6. Schwappach: Ertragstafeln der wichtigeren Holzarten, 1919.
7.
Soldatov A.: Spravočnik lesovoda, ´Kiev 1959.
8.
Tjurin A.: Lesnaja vspomagateljnaja kniška. Moskva 1945.
9. Wiedeman E. — Schober R.: Ertragstafeln, Hannover 1957.
ON THE HEIGHT GROWTH RATE OF BLACK ALDER UP TO ITS 20-YEAR AGE


Summary


Investigations were carried out in the Forest district of Đurđevac (the Drava
River Basin, Croatia), in the forest management unit of »Preložničiki Berek — Lepa
Greda«, compartment 41e, in a 20-year-old stand. This type of the forest represents
a geographical variant of the association Pruno-Fraxinetum Ob. 1953. The type of
soil is a brownized gley. The height increment was investigated on 5 dominant trees
of seedling origin, and on 5 dominant coppice trees. The curves of the total increment
for the trees of seedling origin are represented in Graph 1. The current and
mean annual increments for the trees of seedling origin are represented in Graph 2,
and for the copice trees in Graph 3. The numerical data are shown in Table 1. Finally
the author draws attention to the importance of knowing these phenomena as the
elements for the determination of the kind and time of the tending measures to be
applied in the stands of Black Alder.