DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 67     <-- 67 -->        PDF

rßazne 6tcučne feme i pcikaei


SAVJETOVANJE U GOSPIĆU
© stanju, problemima i perspektivnom raz
Toju šumarstva i drvarske industr. u Lici


Savjetovanje je održano 14. i 15. XI —
1962. g. Prisutni su bili: Knebl ing. Franjo,
sekretar Sekretarijata za šumarstvo Izvršnog
vijeća Sabora NRH. Zatezalo Duka,
predsjednik NO kotara Karlovac, Milan
Rukavina, sekretar Kotarskog komiteta
SK Karlovac, predsjednici nekoliko NO
općina i oko 80 šum. inženjera i tehničara
sa područja Like i drugih dijelova Hrvatske.


Na savjetovanju su održana tri referata
i to:


1. Šulentić ing. Ferdo: Stanje šumskog
fonda u Lici;
2. Ziani ing. Petar: Podizanje kultura
i plantaža ubrzanog rasta na području
Š. G. Gospić;
3. Pavlak ing. Marko: Stanje i problemi
industrijske prerade drva na području
Like.
Osnovni podaci i teze referata sadržani
su u zaključcima koje je sastavila na Savjetovanju
izabrana komisija. Zbog toga
i zbog velikog značenja zaključaka za budući
rad u šumarstvu i industr. preradi
drveta na području Like donosimo ih ovdje
u cijelosti:


Zaključci


S obzirom, da je šumarstvo i drvarska
industrija Like od osobitog značaja za razvitak
toga područja kao najakumulativnija
privredna grana u odnosu na priliv
deviza, te da je područje Like veoma pogodno
za razvitak proizvodnje drveta u
velikim razmjerima, a na osnovu referata:
Nikole Maričića, direktora Šumskog gospodarstva
Gospić, ing. Petra Ziania, ing.
Ferde Šulentića i ing. Marka Pavlaka te na
osnovu provedene diskusije na savjetovanju
zaključeno je:


I. STANJE POSTOJEĆEG DRVNOG FONDA
U EKONOMSKIM ŠUMAMA LIKE
1. Drvni je fond u ekonomskim šumama
Like manji za oko 9,000.000 m3 od normalne
zalihe (sadašnje stanje fonda oko
22,000.000 m3, a normalna zaliha trebala bi
iznositi oko 31,000.000 jns).
2. U postojećoj drvnoj zalihi relativno
je zastupljena prevelika količina zrelih,
prezrelih i nekvalitetnih drvnih masa (oko
8,000.000 m3) pa radi toga treba za izvjesno
vrijeme nastaviti sječom etata od oko
319.000 ms u odnosu na godišnji prirast od
oko 220.000 m" sa zadatkom da se u tome
razdoblju nekvalitetne drvne mase iskoriste,
a ujedno pokrenu potencijalne proizvodne
mogućnosti šumskog tla, koje je
sada zastrto previše velikim brojom nekvalitetnih
stabala. Uklanjanjem takvih
stabala i takve drvne mase pospješit će se
proizvodnja novog kvalitetnog podmlatka.


Zadatak je da se ovakvim zahvatima
privremeno dođe do smanjenog, ali znatno
kvalitetnijeg osnovnog drvnog fonda (od
22 mil. m3 na oko 16,000.000 m3), koji će
nakon završenog zahvata na uklanjanju
nekvalitetnih i neproduktivnih drvnih
masa, uz uslov odgovarajućeg smanjenja
godišnjeg sječivog etata, poslužiti kao osnova
za nagomilavanje drvne zalihe do
normale od oko 31,000.000 m3. Ovakav zahvat
opravdava se znatnim povećanjem volumnog
prirasta nakon izvršenog pročišćavanja
sastojina od spomenutih nekvalitetnih
drvnih masa.


Dužina trajanja i intenzitet ovakvih
zahvata, te sve mjere kojima se uspjeh toga
zahvata obezbjeđuje, ima se utvrditi u
roku od 5 godina odgovarajućim elaboratom
— studijom. Ocjenjuje se da će taj
zahvat trajati 30—40 godina. Prilikom pristupanja
navedenim zahvatima prioritet
treba pokloniti još neotvorenim šumskim
područjima.


3. Četinjače su u drvnom fondu Like u
ekonomskim šumama zastupljene od ukupne
mase sa svega 28%. Naprotiv drvna
masa četinjača po jedinici brutto drvne
mase vrednija je od listača (bukva) za oko
43l0/o. Kako i biološki razlozi govore tome
u prilog omjer četinjača u odnosu na listače
treba uporno tokom dugog niza godina
mijenjati na odnos oko 7 : 3.
4. S obzirom da jedan dio sastojina, a
naročito čistih bukovih, nije sada podesan
za primjenu izrazito prebornog načina gospodarenja
zaključeno je:
a) u ostalim mješovitim sastojinama
preborne strukture da se primjenjuje preborni
način sječe, a na sastojinama prašumskog
i prelazno-prašumskog tipa da se
primjenjuju modificirani preborni zahvati
(skupinasto i grupimično preborno gospodarenje).


Svaki od naprijed opisanih zahvata potrebno
je usklađivati s klimatskim i edafskim
faktorima, vodeći uvijek računa o
tome da konkretni zahvat najviše pogoduje
pospješavanju i pokretanju prirodne
proizvodnosti šumskog tla.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 68     <-- 68 -->        PDF

5. Kako su gospodarske osnove za područje
šumarstva Like rađene isključivo
na bazi uputstva za gospodarenje prebornih
šumama, unatoč toga što za pojedine
šumske objekte u zatečenom stanju primjena
takvih propisa znači nedogledno odlaganje
konačnog uređenja navedenih sastojina,
(degradiranih, sastojina u kojima
je već izvršen i progalni — oplodni sijek,
jednodobne, jednoetažne i prezrele sastojine),
zaključeno je, da se gospodarska osnova
za jedinicu Zapadna Mazinska Planina,
kao prvi zahvat, a kao posebno karakteristično
za opisana odstupanja tokom
1963 godine podvrgne reviziji. Tom prilikom
sve šumske sastojine u ovoj gospodarskoj
jedinici imaju se tretirati prema
stvarnom stanju, te će se na taj način prikazati
odstupanja u načinu zahvata, a u
odnosu na dosadašnju šabloniziranu obradu
gospodarskih osnova.
Dobiveni podaci poslužit će instruktivno
ne samo za područje šumarstva Like, već
i za ostala područja na kojima se je primjenjivao
isti sistem obrade gospodarskih
osnova.


U vezi s izvršenjem navedenog zadatka
očekuje se i nadalje stručna pomoć Sekretarijata
za šumarstvo NRH.


6. Svi organi Narodne vlasti na području
kotara Karlovac trebaju dati punu
podršku Šumskom gospodarstvu Gospić,
kao i ostalim šumskim gospodarstvima, da
se paša blaga u ekonomskim šumama beskompromisno
zabrani, jer je to neizbježivi
pređuslov da se osigura potpuni uspjeh
napred predviđenih i određenih zahvata.
Šumska gospodarstva dužna su da
se s tim u vezi povezu sa Narodnim odborima
općina, te zajedno s njima odrede
područje na kojima će se paša blaga i
dalje dozvoljavati (šikare koje se sada ne
tretiraju), imajući ujedno u vidu da je
članom 41. općeg Zakona o šumama paša
u prebornim šumama izričito zabranjena.
II.
PROIZVODNJA INUSTRIJSKOG
DRVETA ČETINARA
1. U vezi sa izvršenjem direktiva društvenog
plana za povećanje proizvodnje drveta
četinara potrebno je da se na području
Šumskog gospodarstva Gospić pređe
na plansko i sistematsko podizanje kultura
i plantaža ubrzanog rasta.
2. Na području Šumskog gospodarstva
Gospić postoji oko 32.000 ha (61´%> od ukupne
površine područja) degradiranih
površina: vriština, kamenjara i niskih šuma
i šikara koje su u znatnom dijelu
podesne za podizanje kultura i plantaža
četinara brzog rasta.
434


3. Proces napuštanja poljoprivrednih obradivih
zemljišta uslijed izmjene strukture
zanimanja stanovništva u toku jena području Šumskog gospodarstva Gospić.
Kako su i ove površine podesne za podizanje
kultura četinara ubrzanoga rasta
potrebno je da se izvrši analiza ovoga
procesa, registracija tih površina i ispitaju
mogućnosti njihova iskorišćavanja.
4. Kako se najveći dio površina podesnih
za podizanje kultura i plantaža ubrzanoga
rasta danas iskorišćuju kao ekstenzivni
pašnjaci, potrebno je da se odnosi
stočarstva i ubrzane proizvodnje industrijskog
drveta usklade, s obzirom da će
jednom unapređeno stočarstvo na ovom
području predstavljati i u perspektivi jednu
od važnijih grana privrede.
5. S obzirom da će potreba na industrijskom
drvetu četinara sve više rasti,
potrebno je da se ta proizvodnja postavi
na nove savremene osnove planiranja, organizacije
i tehnike podizanja kultura.
6. Planiranje treba da se izvrši na bazi
izdvajanja površina najpovoljnijih uslova
i njihove što veće koncentracije na nižim
nadmorskim visnama i duž saobraćajnih
puteva, kako bi se na taj način omogućila
maksimalna proizvodnja uz najmanje
troškove: podizanja kultura, njihovog održavanja
i eksploatacije. Godišnja kvota
podizanja kultura treba da bude što veća,
jer samo proizvodnja većih masa može da
igra odlučujuću ekonomsku ulogu u području.
7. Na području Šumskog gospodarstva
Gospić, prethodno je utvrđena aproksimativna
površina najpovoljnijih uslova za
podizanje kultura ubrzanog rasta i rekonstrukcija
na 80.000 ha. Od te površine izdvojen
je volumen 20-godišnjeg perspektivnog
plana u iznosu od 30.000 ha sa prosječnom
godišnjom kvotom od 1.500 ha
kultura ubrzanoga rasta i rekonstrukcija.
Od 30.000 ha izdvojena je i koncentrirana
duž željezničke pruge i ceste Studenci —
Perušić — Gospić — Gračac i priključnih
puteva površina najpovoljnijih uslova od
18.000 ha, (vriština i niskih šuma na dobrim
šumskim tlima).
8. Za podizanje kultura četinara ubrzanoga
rasta i rekonstrukcije degradiranih
šuma na području Studenci — Gospić
i Gračac potrebno je da se osnuje poseban
operativni pogon sa sjedištem u Gospiću,
kao samostalna organizaciona jedinica
šumskog gospodarstva. Ostali dio plana
treba da izvrše nadležne šumarije.
9. Istraživanja prirasta bijeloga bora
na području vriština pokazala su da se
može računati sa jednim prosječnim go


ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 69     <-- 69 -->        PDF

dišnjim prirastom od 13,5 m3 drvne mase
industrijskog drveta po 1 ha u 25 godišnjem
turnusu, odnosno sa godišnjom proizvodnjom
nakon uspostavljanja turnusa
od 375.000 m3 na području cijelog šumskog
gospodarstva ili 242.000 m8 na području
samostalnog operativnog pogona Gospić.
Postoje realne mogućnosti povećanja te
proizvodnje uvođenjem proizvodnih vrsta
četinara: ariša, strobusa i duglazije.


10. Šumsko gospodarstvo treba da se
rukovodi principom što veće i što jeftinije
proizvodnje sniženjem troškova proizvodnje
u svim fazama proizvodnog procesa.
Naučno istraživačka služba treba da dade
tehnološke procese sa najnižim troškovima.
12. Rekonstrukcijom malovrijednih i
slaboproizvodnih degradiranih šuma lišćara
sa kulturama četinara ubrzanoga rasta,
pojavljuje se proizvodnja tankog drveta
tvrdih lišćara u iznosu od oko 20.000 ms
godišnje u toku perspektivnog perioda od
20 godina. Znatno veće drvne mase tankog
drveta tvrdih lišćara, pojavljivat će se
prigodom melioracija ostalih niskih šuma
područja koja ne će biti obuhvaćene rekonstrukcijom.
Racionalno korištenje tih
masa predstavlja krupan ekonomski problem
u cijeloj našoj zemlji. Potrebno je
da se izvrše ispitivanja u pravcu industrijskog
iskorištavanja tih masa i sniženja
troškova proizvodnje.
13. Aproksimativni račun rentabiliteta
i upoređenje vrijednosti proizvodnje industrijskog
drveta četinara sa vrijednošću
poljoprivredne proizvodnje na vrištinama,
pokazali su veliku ekonomsku prednost
šumske ili kombinovane plantažne šumsko-
poljoprivredne proizvodnje pred čisto
poljoprivrednom proizvodnjom na vrištinama,
pravilne integracije obiju proizvodnih
grana na određenim površinama, odnosno
njihovog rejoniranja, nužno je da se
izvrše potrebne proizvodne analize za bliži
i dalji perspektivni period.
14. Radi što uspješnijeg starta potrebno
je da se izvrše prethodni i pripremni radovi
kao: utvrđivanje površina i reguliranje
posebnih odnosa, izrada operativnih
planova, ispitivanje i obilježavanje zemjišta,
organizacija samostalnog pogona Gospić,
proizvodnja potrebnih sadnica i obezbjeđenja
potrebnih količina đubriva i dr.
15. Potrebno je da se izradi poseban
program naučno-istraživačkih radova, koji
treba da sadrži istraživanja iz oblasti tipologije
staništa, izbora vrsta i tehnike
podizanja kulture i rekonstrukcija najveće
proizvodnosti i najnižih troškova.
III.
INDUSTRIJSKA PRERADA
DRVNIH MASA
A) Pilanska prerada:


1. Postojeći pilanski kapaciteti nisu u
skladu sa raspoloživim sirovinama. Osim
toga svi su kapaciteti loše opremljenirasparcani. Potrebno je perspektivno izvršiti
reviziju ovih kapaciteta s tim da se
uzmu u obzir takvi pilanski kapaciteti
koji će zadovoljiti uslove specijalizacije,
savremene opremljenosti, produktivnosti i
ekonomske opravdanosti. Ni u kom slučaju
ne povećavati pilanske kapacitete bilo rekonstrukcijama
ili novogradnjama. Provesti
´koncentraciju pilanske proizvodnje s
tim da se posveti pažnja veličini kapaciteta.
2. U rekonstrukcijama ili kod zamjena
strojeva umjesto gatera forsirati tračne
pile, jer se dobiva na iskorištenju, kvalitetnijoj
građi, uštedi na energiji i radnoj
snazi itd.
B) Polufinalna i finalna prerada:


1. Kod ploča ići na oplemenjivanje,
proizvodnju vodo-otpornih ploča ili ploča
za oplatu; uglavnom prići specijaliziranoj
proizvodnji.
2. Kapaciteti finalne prerade razbacani
su i usitnjeni, te su u većini slučajeva
na nivou zanatske proizvodnje. Potrebno
je izvršiti koncentraciju i specijalizaciju
po asortimanu proizvodnje. Tehnološke
procese mehanizirati. Ići na što veću tipizaciju
i standardizaciju. Ovdje treba posebnu
pažnju posvetiti kadrovima, naime
istovremenim ulaganjem u osnovna sredstva
treba investirati i u kadrove. Svi navedeni
problemi jedino se mogu efikasno
riješiti! odgovarajućom integracijom.
C) Kemijska prerada:


1. Predlaže se, da se razmotri i pristupi
izradi dokumentacije za podizanje
jednog kapaciteta kemijske prerade drveta.
na bazi bukve, jer za ovo postoji sirovinska
baza. Naime velike količine drveta. ne
samo na području Like, mogu se dobiti
iz prorednog materijala i iz materijala koji
ostaje u šumama neizrađen u redovnim
sječinama. jer ne može podnijeti troškove
proizvodnje. Ovakvim riješenjem ujedno
će se pospješiti uzgojne mjere i ubrzati
prirast postojećih šuma. Kod obrade treba
posvetiti pažnju izboru odgovarajućeg rentabilnog
kapaciteta, te lokaciji s obzirom
na prevozne troškove i potrebu vode.
43S