DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 67 <-- 67 --> PDF |
rßazne 6tcučne feme i pcikaei SAVJETOVANJE U GOSPIĆU © stanju, problemima i perspektivnom raz Toju šumarstva i drvarske industr. u Lici Savjetovanje je održano 14. i 15. XI — 1962. g. Prisutni su bili: Knebl ing. Franjo, sekretar Sekretarijata za šumarstvo Izvršnog vijeća Sabora NRH. Zatezalo Duka, predsjednik NO kotara Karlovac, Milan Rukavina, sekretar Kotarskog komiteta SK Karlovac, predsjednici nekoliko NO općina i oko 80 šum. inženjera i tehničara sa područja Like i drugih dijelova Hrvatske. Na savjetovanju su održana tri referata i to: 1. Šulentić ing. Ferdo: Stanje šumskog fonda u Lici; 2. Ziani ing. Petar: Podizanje kultura i plantaža ubrzanog rasta na području Š. G. Gospić; 3. Pavlak ing. Marko: Stanje i problemi industrijske prerade drva na području Like. Osnovni podaci i teze referata sadržani su u zaključcima koje je sastavila na Savjetovanju izabrana komisija. Zbog toga i zbog velikog značenja zaključaka za budući rad u šumarstvu i industr. preradi drveta na području Like donosimo ih ovdje u cijelosti: Zaključci S obzirom, da je šumarstvo i drvarska industrija Like od osobitog značaja za razvitak toga područja kao najakumulativnija privredna grana u odnosu na priliv deviza, te da je područje Like veoma pogodno za razvitak proizvodnje drveta u velikim razmjerima, a na osnovu referata: Nikole Maričića, direktora Šumskog gospodarstva Gospić, ing. Petra Ziania, ing. Ferde Šulentića i ing. Marka Pavlaka te na osnovu provedene diskusije na savjetovanju zaključeno je: I. STANJE POSTOJEĆEG DRVNOG FONDA U EKONOMSKIM ŠUMAMA LIKE 1. Drvni je fond u ekonomskim šumama Like manji za oko 9,000.000 m3 od normalne zalihe (sadašnje stanje fonda oko 22,000.000 m3, a normalna zaliha trebala bi iznositi oko 31,000.000 jns). 2. U postojećoj drvnoj zalihi relativno je zastupljena prevelika količina zrelih, prezrelih i nekvalitetnih drvnih masa (oko 8,000.000 m3) pa radi toga treba za izvjesno vrijeme nastaviti sječom etata od oko 319.000 ms u odnosu na godišnji prirast od oko 220.000 m" sa zadatkom da se u tome razdoblju nekvalitetne drvne mase iskoriste, a ujedno pokrenu potencijalne proizvodne mogućnosti šumskog tla, koje je sada zastrto previše velikim brojom nekvalitetnih stabala. Uklanjanjem takvih stabala i takve drvne mase pospješit će se proizvodnja novog kvalitetnog podmlatka. Zadatak je da se ovakvim zahvatima privremeno dođe do smanjenog, ali znatno kvalitetnijeg osnovnog drvnog fonda (od 22 mil. m3 na oko 16,000.000 m3), koji će nakon završenog zahvata na uklanjanju nekvalitetnih i neproduktivnih drvnih masa, uz uslov odgovarajućeg smanjenja godišnjeg sječivog etata, poslužiti kao osnova za nagomilavanje drvne zalihe do normale od oko 31,000.000 m3. Ovakav zahvat opravdava se znatnim povećanjem volumnog prirasta nakon izvršenog pročišćavanja sastojina od spomenutih nekvalitetnih drvnih masa. Dužina trajanja i intenzitet ovakvih zahvata, te sve mjere kojima se uspjeh toga zahvata obezbjeđuje, ima se utvrditi u roku od 5 godina odgovarajućim elaboratom — studijom. Ocjenjuje se da će taj zahvat trajati 30—40 godina. Prilikom pristupanja navedenim zahvatima prioritet treba pokloniti još neotvorenim šumskim područjima. 3. Četinjače su u drvnom fondu Like u ekonomskim šumama zastupljene od ukupne mase sa svega 28%. Naprotiv drvna masa četinjača po jedinici brutto drvne mase vrednija je od listača (bukva) za oko 43l0/o. Kako i biološki razlozi govore tome u prilog omjer četinjača u odnosu na listače treba uporno tokom dugog niza godina mijenjati na odnos oko 7 : 3. 4. S obzirom da jedan dio sastojina, a naročito čistih bukovih, nije sada podesan za primjenu izrazito prebornog načina gospodarenja zaključeno je: a) u ostalim mješovitim sastojinama preborne strukture da se primjenjuje preborni način sječe, a na sastojinama prašumskog i prelazno-prašumskog tipa da se primjenjuju modificirani preborni zahvati (skupinasto i grupimično preborno gospodarenje). Svaki od naprijed opisanih zahvata potrebno je usklađivati s klimatskim i edafskim faktorima, vodeći uvijek računa o tome da konkretni zahvat najviše pogoduje pospješavanju i pokretanju prirodne proizvodnosti šumskog tla. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 68 <-- 68 --> PDF |
5. Kako su gospodarske osnove za područje šumarstva Like rađene isključivo na bazi uputstva za gospodarenje prebornih šumama, unatoč toga što za pojedine šumske objekte u zatečenom stanju primjena takvih propisa znači nedogledno odlaganje konačnog uređenja navedenih sastojina, (degradiranih, sastojina u kojima je već izvršen i progalni — oplodni sijek, jednodobne, jednoetažne i prezrele sastojine), zaključeno je, da se gospodarska osnova za jedinicu Zapadna Mazinska Planina, kao prvi zahvat, a kao posebno karakteristično za opisana odstupanja tokom 1963 godine podvrgne reviziji. Tom prilikom sve šumske sastojine u ovoj gospodarskoj jedinici imaju se tretirati prema stvarnom stanju, te će se na taj način prikazati odstupanja u načinu zahvata, a u odnosu na dosadašnju šabloniziranu obradu gospodarskih osnova. Dobiveni podaci poslužit će instruktivno ne samo za područje šumarstva Like, već i za ostala područja na kojima se je primjenjivao isti sistem obrade gospodarskih osnova. U vezi s izvršenjem navedenog zadatka očekuje se i nadalje stručna pomoć Sekretarijata za šumarstvo NRH. 6. Svi organi Narodne vlasti na području kotara Karlovac trebaju dati punu podršku Šumskom gospodarstvu Gospić, kao i ostalim šumskim gospodarstvima, da se paša blaga u ekonomskim šumama beskompromisno zabrani, jer je to neizbježivi pređuslov da se osigura potpuni uspjeh napred predviđenih i određenih zahvata. Šumska gospodarstva dužna su da se s tim u vezi povezu sa Narodnim odborima općina, te zajedno s njima odrede područje na kojima će se paša blaga i dalje dozvoljavati (šikare koje se sada ne tretiraju), imajući ujedno u vidu da je članom 41. općeg Zakona o šumama paša u prebornim šumama izričito zabranjena. II. PROIZVODNJA INUSTRIJSKOG DRVETA ČETINARA 1. U vezi sa izvršenjem direktiva društvenog plana za povećanje proizvodnje drveta četinara potrebno je da se na području Šumskog gospodarstva Gospić pređe na plansko i sistematsko podizanje kultura i plantaža ubrzanog rasta. 2. Na području Šumskog gospodarstva Gospić postoji oko 32.000 ha (61´%> od ukupne površine područja) degradiranih površina: vriština, kamenjara i niskih šuma i šikara koje su u znatnom dijelu podesne za podizanje kultura i plantaža četinara brzog rasta. 434 3. Proces napuštanja poljoprivrednih obradivih zemljišta uslijed izmjene strukture zanimanja stanovništva u toku jena području Šumskog gospodarstva Gospić. Kako su i ove površine podesne za podizanje kultura četinara ubrzanoga rasta potrebno je da se izvrši analiza ovoga procesa, registracija tih površina i ispitaju mogućnosti njihova iskorišćavanja. 4. Kako se najveći dio površina podesnih za podizanje kultura i plantaža ubrzanoga rasta danas iskorišćuju kao ekstenzivni pašnjaci, potrebno je da se odnosi stočarstva i ubrzane proizvodnje industrijskog drveta usklade, s obzirom da će jednom unapređeno stočarstvo na ovom području predstavljati i u perspektivi jednu od važnijih grana privrede. 5. S obzirom da će potreba na industrijskom drvetu četinara sve više rasti, potrebno je da se ta proizvodnja postavi na nove savremene osnove planiranja, organizacije i tehnike podizanja kultura. 6. Planiranje treba da se izvrši na bazi izdvajanja površina najpovoljnijih uslova i njihove što veće koncentracije na nižim nadmorskim visnama i duž saobraćajnih puteva, kako bi se na taj način omogućila maksimalna proizvodnja uz najmanje troškove: podizanja kultura, njihovog održavanja i eksploatacije. Godišnja kvota podizanja kultura treba da bude što veća, jer samo proizvodnja većih masa može da igra odlučujuću ekonomsku ulogu u području. 7. Na području Šumskog gospodarstva Gospić, prethodno je utvrđena aproksimativna površina najpovoljnijih uslova za podizanje kultura ubrzanog rasta i rekonstrukcija na 80.000 ha. Od te površine izdvojen je volumen 20-godišnjeg perspektivnog plana u iznosu od 30.000 ha sa prosječnom godišnjom kvotom od 1.500 ha kultura ubrzanoga rasta i rekonstrukcija. Od 30.000 ha izdvojena je i koncentrirana duž željezničke pruge i ceste Studenci — Perušić — Gospić — Gračac i priključnih puteva površina najpovoljnijih uslova od 18.000 ha, (vriština i niskih šuma na dobrim šumskim tlima). 8. Za podizanje kultura četinara ubrzanoga rasta i rekonstrukcije degradiranih šuma na području Studenci — Gospić i Gračac potrebno je da se osnuje poseban operativni pogon sa sjedištem u Gospiću, kao samostalna organizaciona jedinica šumskog gospodarstva. Ostali dio plana treba da izvrše nadležne šumarije. 9. Istraživanja prirasta bijeloga bora na području vriština pokazala su da se može računati sa jednim prosječnim go |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 69 <-- 69 --> PDF |
dišnjim prirastom od 13,5 m3 drvne mase industrijskog drveta po 1 ha u 25 godišnjem turnusu, odnosno sa godišnjom proizvodnjom nakon uspostavljanja turnusa od 375.000 m3 na području cijelog šumskog gospodarstva ili 242.000 m8 na području samostalnog operativnog pogona Gospić. Postoje realne mogućnosti povećanja te proizvodnje uvođenjem proizvodnih vrsta četinara: ariša, strobusa i duglazije. 10. Šumsko gospodarstvo treba da se rukovodi principom što veće i što jeftinije proizvodnje sniženjem troškova proizvodnje u svim fazama proizvodnog procesa. Naučno istraživačka služba treba da dade tehnološke procese sa najnižim troškovima. 12. Rekonstrukcijom malovrijednih i slaboproizvodnih degradiranih šuma lišćara sa kulturama četinara ubrzanoga rasta, pojavljuje se proizvodnja tankog drveta tvrdih lišćara u iznosu od oko 20.000 ms godišnje u toku perspektivnog perioda od 20 godina. Znatno veće drvne mase tankog drveta tvrdih lišćara, pojavljivat će se prigodom melioracija ostalih niskih šuma područja koja ne će biti obuhvaćene rekonstrukcijom. Racionalno korištenje tih masa predstavlja krupan ekonomski problem u cijeloj našoj zemlji. Potrebno je da se izvrše ispitivanja u pravcu industrijskog iskorištavanja tih masa i sniženja troškova proizvodnje. 13. Aproksimativni račun rentabiliteta i upoređenje vrijednosti proizvodnje industrijskog drveta četinara sa vrijednošću poljoprivredne proizvodnje na vrištinama, pokazali su veliku ekonomsku prednost šumske ili kombinovane plantažne šumsko- poljoprivredne proizvodnje pred čisto poljoprivrednom proizvodnjom na vrištinama, pravilne integracije obiju proizvodnih grana na određenim površinama, odnosno njihovog rejoniranja, nužno je da se izvrše potrebne proizvodne analize za bliži i dalji perspektivni period. 14. Radi što uspješnijeg starta potrebno je da se izvrše prethodni i pripremni radovi kao: utvrđivanje površina i reguliranje posebnih odnosa, izrada operativnih planova, ispitivanje i obilježavanje zemjišta, organizacija samostalnog pogona Gospić, proizvodnja potrebnih sadnica i obezbjeđenja potrebnih količina đubriva i dr. 15. Potrebno je da se izradi poseban program naučno-istraživačkih radova, koji treba da sadrži istraživanja iz oblasti tipologije staništa, izbora vrsta i tehnike podizanja kulture i rekonstrukcija najveće proizvodnosti i najnižih troškova. III. INDUSTRIJSKA PRERADA DRVNIH MASA A) Pilanska prerada: 1. Postojeći pilanski kapaciteti nisu u skladu sa raspoloživim sirovinama. Osim toga svi su kapaciteti loše opremljenirasparcani. Potrebno je perspektivno izvršiti reviziju ovih kapaciteta s tim da se uzmu u obzir takvi pilanski kapaciteti koji će zadovoljiti uslove specijalizacije, savremene opremljenosti, produktivnosti i ekonomske opravdanosti. Ni u kom slučaju ne povećavati pilanske kapacitete bilo rekonstrukcijama ili novogradnjama. Provesti ´koncentraciju pilanske proizvodnje s tim da se posveti pažnja veličini kapaciteta. 2. U rekonstrukcijama ili kod zamjena strojeva umjesto gatera forsirati tračne pile, jer se dobiva na iskorištenju, kvalitetnijoj građi, uštedi na energiji i radnoj snazi itd. B) Polufinalna i finalna prerada: 1. Kod ploča ići na oplemenjivanje, proizvodnju vodo-otpornih ploča ili ploča za oplatu; uglavnom prići specijaliziranoj proizvodnji. 2. Kapaciteti finalne prerade razbacani su i usitnjeni, te su u većini slučajeva na nivou zanatske proizvodnje. Potrebno je izvršiti koncentraciju i specijalizaciju po asortimanu proizvodnje. Tehnološke procese mehanizirati. Ići na što veću tipizaciju i standardizaciju. Ovdje treba posebnu pažnju posvetiti kadrovima, naime istovremenim ulaganjem u osnovna sredstva treba investirati i u kadrove. Svi navedeni problemi jedino se mogu efikasno riješiti! odgovarajućom integracijom. C) Kemijska prerada: 1. Predlaže se, da se razmotri i pristupi izradi dokumentacije za podizanje jednog kapaciteta kemijske prerade drveta. na bazi bukve, jer za ovo postoji sirovinska baza. Naime velike količine drveta. ne samo na području Like, mogu se dobiti iz prorednog materijala i iz materijala koji ostaje u šumama neizrađen u redovnim sječinama. jer ne može podnijeti troškove proizvodnje. Ovakvim riješenjem ujedno će se pospješiti uzgojne mjere i ubrzati prirast postojećih šuma. Kod obrade treba posvetiti pažnju izboru odgovarajućeg rentabilnog kapaciteta, te lokaciji s obzirom na prevozne troškove i potrebu vode. 43S |