DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 68 <-- 68 --> PDF |
5. Kako su gospodarske osnove za područje šumarstva Like rađene isključivo na bazi uputstva za gospodarenje prebornih šumama, unatoč toga što za pojedine šumske objekte u zatečenom stanju primjena takvih propisa znači nedogledno odlaganje konačnog uređenja navedenih sastojina, (degradiranih, sastojina u kojima je već izvršen i progalni — oplodni sijek, jednodobne, jednoetažne i prezrele sastojine), zaključeno je, da se gospodarska osnova za jedinicu Zapadna Mazinska Planina, kao prvi zahvat, a kao posebno karakteristično za opisana odstupanja tokom 1963 godine podvrgne reviziji. Tom prilikom sve šumske sastojine u ovoj gospodarskoj jedinici imaju se tretirati prema stvarnom stanju, te će se na taj način prikazati odstupanja u načinu zahvata, a u odnosu na dosadašnju šabloniziranu obradu gospodarskih osnova. Dobiveni podaci poslužit će instruktivno ne samo za područje šumarstva Like, već i za ostala područja na kojima se je primjenjivao isti sistem obrade gospodarskih osnova. U vezi s izvršenjem navedenog zadatka očekuje se i nadalje stručna pomoć Sekretarijata za šumarstvo NRH. 6. Svi organi Narodne vlasti na području kotara Karlovac trebaju dati punu podršku Šumskom gospodarstvu Gospić, kao i ostalim šumskim gospodarstvima, da se paša blaga u ekonomskim šumama beskompromisno zabrani, jer je to neizbježivi pređuslov da se osigura potpuni uspjeh napred predviđenih i određenih zahvata. Šumska gospodarstva dužna su da se s tim u vezi povezu sa Narodnim odborima općina, te zajedno s njima odrede područje na kojima će se paša blaga i dalje dozvoljavati (šikare koje se sada ne tretiraju), imajući ujedno u vidu da je članom 41. općeg Zakona o šumama paša u prebornim šumama izričito zabranjena. II. PROIZVODNJA INUSTRIJSKOG DRVETA ČETINARA 1. U vezi sa izvršenjem direktiva društvenog plana za povećanje proizvodnje drveta četinara potrebno je da se na području Šumskog gospodarstva Gospić pređe na plansko i sistematsko podizanje kultura i plantaža ubrzanog rasta. 2. Na području Šumskog gospodarstva Gospić postoji oko 32.000 ha (61´%> od ukupne površine područja) degradiranih površina: vriština, kamenjara i niskih šuma i šikara koje su u znatnom dijelu podesne za podizanje kultura i plantaža četinara brzog rasta. 434 3. Proces napuštanja poljoprivrednih obradivih zemljišta uslijed izmjene strukture zanimanja stanovništva u toku jena području Šumskog gospodarstva Gospić. Kako su i ove površine podesne za podizanje kultura četinara ubrzanoga rasta potrebno je da se izvrši analiza ovoga procesa, registracija tih površina i ispitaju mogućnosti njihova iskorišćavanja. 4. Kako se najveći dio površina podesnih za podizanje kultura i plantaža ubrzanoga rasta danas iskorišćuju kao ekstenzivni pašnjaci, potrebno je da se odnosi stočarstva i ubrzane proizvodnje industrijskog drveta usklade, s obzirom da će jednom unapređeno stočarstvo na ovom području predstavljati i u perspektivi jednu od važnijih grana privrede. 5. S obzirom da će potreba na industrijskom drvetu četinara sve više rasti, potrebno je da se ta proizvodnja postavi na nove savremene osnove planiranja, organizacije i tehnike podizanja kultura. 6. Planiranje treba da se izvrši na bazi izdvajanja površina najpovoljnijih uslova i njihove što veće koncentracije na nižim nadmorskim visnama i duž saobraćajnih puteva, kako bi se na taj način omogućila maksimalna proizvodnja uz najmanje troškove: podizanja kultura, njihovog održavanja i eksploatacije. Godišnja kvota podizanja kultura treba da bude što veća, jer samo proizvodnja većih masa može da igra odlučujuću ekonomsku ulogu u području. 7. Na području Šumskog gospodarstva Gospić, prethodno je utvrđena aproksimativna površina najpovoljnijih uslova za podizanje kultura ubrzanog rasta i rekonstrukcija na 80.000 ha. Od te površine izdvojen je volumen 20-godišnjeg perspektivnog plana u iznosu od 30.000 ha sa prosječnom godišnjom kvotom od 1.500 ha kultura ubrzanoga rasta i rekonstrukcija. Od 30.000 ha izdvojena je i koncentrirana duž željezničke pruge i ceste Studenci — Perušić — Gospić — Gračac i priključnih puteva površina najpovoljnijih uslova od 18.000 ha, (vriština i niskih šuma na dobrim šumskim tlima). 8. Za podizanje kultura četinara ubrzanoga rasta i rekonstrukcije degradiranih šuma na području Studenci — Gospić i Gračac potrebno je da se osnuje poseban operativni pogon sa sjedištem u Gospiću, kao samostalna organizaciona jedinica šumskog gospodarstva. Ostali dio plana treba da izvrše nadležne šumarije. 9. Istraživanja prirasta bijeloga bora na području vriština pokazala su da se može računati sa jednim prosječnim go |