DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Kao najefikasnija mjera za rješavanje problema sirovine — barem za prvo 20-godište, dok se ne popuni vakuum na ovoj sirovini — bila bi: njegovo zasebno tretiranje i zasebno uzgajanje prema zahtjevu: čim prije, čim više i što jeftinije uzgojiti drvnu masu za industriju celuloze i papira. To znači, da bi u sadašnjim uslovima prioritet trebao imati kvantitativni ispred kvalitativnog prirasta drvne mase. Naša aktivnost na rješavanju ovog problema nebi bila svestrana, kada se pri proizvodnji drvne mase nebi mislilo i na mogućnosti tzv. van šumskog uzgoja, u obliku vjetrobranih pojaseva, drvoreda uz vodotoke i saobraćajnice, pojedinačnih stabala, gajeva i si. Upravo takav način proizvodnje drvne mase, bolje bi odgovarao za uzgajanje krupnih sortimenata za ostalu drvo-prerađivačku industriju. Isto tako u sklop tretirane aktivnosti raljalo bi pod svaku cijenu uključiti šumske i odgovarajuće vanšumske površine seljačkog posjeda. U tu svrhu trebalo bi aktivirati organ zadužen za sprovođenje određene šumarske politike na selu. Ing. Ivan Oštrić KUNINGAMIJA KOD NAS Kuningamija (Cunninghamia lanceolata Hook, f., C. sinensis R. Br.) jest vazda zeleno, do 30 metara visoko drvo iz por. Pinaceae, podpor. Taxodineae. Raspostranjena je kao šumsko drvo u gorskim predjelima centralne i južne Kine. Otkrio ju je botaničar J. Cunningham 1702. na otoku Chusan. U domovini tvori prostrane sastojine u visini od 750—1200 m. Deblo joj je ravno i jedro, a kora tanka, smeđasta, u kasnijoj dobi usko ispucala, s pukotinama crvenkaste boje. Drvo joj se mnogo upotrebljava za gradnje. Ono je lagano, mekano, mirisavo, svijetložuto, dosta trajno i lako se obrađuje. Zakopano u zemlju dobro se konzervira. U Engleskoj se kultivira od 1804. U zapadnoj Evropi inače se uzgaja preko sto godina kao drvo parkovnih nasada, jer je vrlo dekorativno. Međutim, uzgaja se uz dosta teškoća, jer ne podnosi niske temperature. Stabalca joj lako smrznu, ali se obnavljaju iz panja, te u tom slučaju obično tjera po više izbojaka iz istog panja. Niske temperature izazivaju posmeđenje listova. Razgranjuje se pršljenasto. Vršni su izbojci gusto unaokolo pokriti listovima, a na postranim izbojcima listovi su dvoredni. Listovi su usko lancetasti, tvrdi, kožasti, u donjoj trećini najširi, do 7 cm dugi i do 6 mm široki, fino nazubljena ruba, srpasto zavinuti i veoma utanjena vrha odozdo sa 2 bjelkaste pruge puci, traju 4—6 godina. Cvjetovi su jednospolni. Muški su u subterminalnim resastim cvatovima. I ženski se formiraju u blizini vrha izbojaka. Otvaraju se u aprilu. Češera su ovoidni, 3—4 cm dugi i toliko široki, smeđastih. tankih i trajnih ljusaka koje su nazubljena i nepotpuno prilegla ruba. Na ljusci su po 3 sjemenke, koje su 6—7 mm duge, 5—6 mm široke i okriljene tankim krilcem slično kao kod sekvoje. Razmnaža se sjemenom i reznicama. Razmnažanje reznicama teže uspijeva i vrši se u stakleniku. Reznice se uzimlju samo s vršnih izbojaka. Potrebno joj je lagano, pjeskovito-ilovasto, svježe i ocjedno tlo, te topao, sunčan ili djelomično lako zasjenjen i zaštićen položaj. Mnogi pokušaji uzgoja ovog rijetkog drveta nisu ni u Evropi ni kod nas uspjeli. Kod nas su poznata samo dva odrasla primjerka. Jedan se nalazi u parku Prvi maj u Opatiji, a drugi u parku Niže šumarske škole u Radij ama u Gornjoj Dravskoj dolini u Sloveniji. Primjerak u Opatiji sastoji se od nekoliko stabala, čija su debla potpuno ravna i do 25 cm debela. Veći broj stabala znači da je i ondje u mladosti biljka stradavala od niskih temperatura. Primierak je dobro zaštićen drugim drvećem. Nalazi se u blizini patise i sekvoja. Primjerak u Radljama zasađen je prije 60 godina na bivšem posjedu Župane. I on se sastoji od nekoliko, zapravo 4_ stabla, koja su debela 17—25 cm i visoka 8—10 m. Debla su im također potpuno ravna. Od interesa su uslovi pod kojima se kuningamija održala, kada znamo da ondje dolaze do izražaja niske temperature. U Radljama srednja godišnja temperatura iznosi oko 9*C, a godišnja količina sunčanih sati do 1700. Kuningamija je ondje zaštićena primjerkom Chamaecyparis pisifera, koji čini 5 stabala debelih 15—40 cm i visokih 12—15 m, kao i primjerkom Tsuga canadensis od nekoliko stabala debelih 30—35 cm. U blizini se nalazi stablo borovca i stablo duglazne debeli oko 80 cm, kao i 2 ariša debela oko 40 cm i visoka do 30 m. Lokalitet je i inače dobro zaštićen. Sjeverno od kuningamije u udaljenosti od kojih 30 m nalazi se vertikalna vapnenasta stijena kao podnožje strmog brežuljka. Stijena štiti kuningamiju od hladnih vjetrova, a ujedno se od nje re 445 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 80 <-- 80 --> PDF |
flektiraju sunčane zrake, tako da dobro zagrijavaju.okoliš. Lokalitet je dobro osvijetljen. Na njem se koristi sve sunčano svijetlo koje se u onome kraju pojavi. Tlo je pjeskovito-ilovasto, umjereno hranjivo i, što je vrlo važno, dobro ocjedno. Primjerak kuningamije u šumskom vrtu Šumarskog fakulteta u Zagrebu star je´oko 30 god., ali je ostao sitan i grmolik. Ondje cX)omaćl Atcaćnl ćaSoplitt RADOVI NA ISTRAŽIVANJU TOPOLA — Beograd 2 1960. — S. D ž e k o v : Sistematski položaj, geografske i ekološke osobine, kao i šumsko-uzgojna svojstva domaće sive topole u NR Makedoniji. — B. Jova.nov i ć i A. T u c o v i ć : Neka naša iskustva sa hibridizacdjom topola. — E. G eorgijević i V. Vaclav: Prilog poznavanju štetnih insekata na topolama NR Bosne i Hercegovine. — I. M iklo š : Prilog poznavanju štetnih insekata na topolama u NR Hrvatskoj. — I. Soljanik: Beli jablan u uslovima AKMO. — R. B enić : Raspored nekih fizičkih svojstava drveta u deblu bele topole i bele vrbe. GOZĐARSKI VESTNIK — Ljubljana 9/10 1962. — M. Co kl : Dvoulazne tabl´ce drvnih masa za celjski okrug. — J. Kovač : Studij organiziranja rsda na sječinama crnogorice. — M. B r i n a r : Neka dostignuća savremene šumarske genetike. — A. Zetko : O reorganizaciji šumarstva na Kršu. — D. M 1 i n š e k : Šumska vegetacija »Slovenskih gorica«. — P>-:kaz Lamprechtove knjige o tropskim šumama. NARODNI ŠUMAR — Sarajevo 4 ´6 1962. — I. M. a t e r i ć : Aktualni problemi u šumarstvu i drvarskoj industriji. — 2. Miletić: Zrelost stabala za seču u prebornoj šumi i metodika ocene. — V. Beltram : Problematika našeg prebornog gospodarenja. — O. Suster š i ć : Problem lišćarskog prostornog drveta u NR Bosni i Hercegovini. — V. L. K omarov : Dijalektika vrste (Prikaz V. G1 i g i ć a).— M. D u č i ć : Principi obrade i sprovođenja šumskoprivrednih osnova. — 2. Radovanović: Neki problemi reorganizacije u šumarstvu u NR B:H. kunangamija stradava od niskih temperatura. Nije joj pomogla ni zimska zaštita omatanjem kukuruzovinom. Teren je ovdje nizak, a tlo zimi mokro i odviše hladno. I drugi pokušaji uzgoja tog drveta na području Zagreba nisu uspjeli. Za nju dolazi u obzir brežuljkast i dobro zaštićeni položaj. Dr M. Anić DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb a/4 1962. — B. Cop : IV Kongres inženjera i tehničara šumarstva i drv, industrije Jugoslavije. — S. Grgurić: Industrija namještaja i građevinske stolarije Jugoslavije 1960. — F. Štajduhar: Okal-ploee; proizvodnja i primjena. — R. Benić : Varijacije nekih fizičkih svojstava drva u deblu crne johe. — M. S imić : Revija drv. industrije na međunarodnom sajmu drveta u Ljubljani. NAŠA POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO — Titograđ 4 1962. — B. P e i o s k i : Alepski i brutijski bor sa gledišta smolarenja i potrebe intenzivnijeg pošumljavanja u toplijim područjima naše zemlje. — S. Š a n ović : Oživljavanje reznica virdžinijskog bora. GLASNIK PRTRODN.TAČKOG MUZEJA U BEOGRADU — Beograd 15 knjiga 1960. — A. G i g o v i Niko1 i ć : Rezultati analize polena na nekim tresavama u Hrvatskoj. 16 knjiga 1960. — B. Jovan ović i A. Tue ović: Novi hibridi topola proizvedeni u 1958. godini. — B. Jovanov i ć : Mešovita šuma hrastova sa grabićem na Fruškoj gori. — M. Janković i R. B o g o j e v i ć : Prethodno saopštenje o zajednici Orneto-Asphrđeletum albae (as. nova prov.) na krečnjačkim padinama planine Rosulje u Metohiji. GODIŠNIK — Šumarski institut — Skopje V. knj. 5. tom 1962. — H. Em: Dvije interesantne vrste grmova u flori Makedonije (Eurotia ceratoides L) C. A. Mey i Genista trifoliata Jka. — T. Nikolov s k i: Prilog izučavanju introdukcije Firms nigra ssp. pallasiana Asch, et Graeb. na degradirane hrastove šikare u zavisnosti o |