DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE GODIŠTE 87 SIJEČANJ—VELJAČA GODINA 1963. O NUMERIČKIM PROREDAMA Dr DUŠAN KLEPAC S obzirom na važnost i aktuelnost njege šuma u našoj zemlji, držim da ne će biti na odmet, ako se u rješavanju naše problematike osvrnemo na neke druge zemlje, koje imaju slične probleme kao i mi. Prema tome cilj je ovome članku da se prikažu strana iskustva i da se u njezi šuma — a naročito u prorjeđivanju — koriste rezultati (ukoliko je to moguće!) do kojih su došle zemlje s razvijenim šumarstvom. Pored toga želimo da se u prorjeđivanju prijeđe od subjektivnih postupaka »po osjećaju« na egzaktne metode, koje se osnivaju na naučnim principima. U tom je smjeru u šumarskoj nauci učinjen određeni napredak. Puštajući po strani poznate sisteme prorjeđivanja — njemački i francuski — izabrali smo neke zemlje (Holandiju, Englesku i Dansku) koje su u prorjeđivanju pošle svojim putem nastojeći da prorede izraze »numerički«. HOLANDIJA Holandijski šumar Hart (1928) je za plantaže tikovine u Indoneziji zamislio specijalnu metodu za numeričko izražavanje intenziteta prorjeđivanja pomoću visine dominantnih stabala (H) i prosječnog razmaka među stablima u sastojini (a). Tu je metodu kasnije proširio Becking (1953), profesor šumarstva u Wageningu. Metoda operira sa stajališnim prostorom stabala (hol. standruimtefactor,.. njem. Standraumfaktor). Hart-Beckingov stajališni prostor stabla, izražen u postocima, definiran je ovom jednadžbom: a s% = 100 H Faktor (s) definira gustoću sastojine u vezi s brzinom rasta, što znači, da može poslužiti za numeričko izražavanje proreda. Prosječni razmak među stablima (a) može se izračunati po ovoj formuli: 10.000 N 0,866 1 |