DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Makedonija. Nalazišta kavkaske jele alohtonog porekla u Makedoniji datiraju
tek posle II svetskog rata. Pošto je više nalazišta u Makedoniji, gde se
kavkaska jela kultivira, opisaćemo samo važnije lokacije i dokumsntovati ih
biometričkim merenjima i fototekom.*)


Na području Makedonije pregledali smc ova nalazišta:
1. U Skopju, arboretum šumarskog fakulteta u Trubarevu,
2. U Kruševu, ogledno polje zv. »Mala Karija«,
3. U Bitclju, šumski rasadnik,
4. U Ohridu, parkovske površine i rasadnik i
5. U Resnu, Oteševo, park letovahšta i odmarališta.
Arboretum Trubarevo ima lepih primeraka kavkaske jele starosti oko 7
godina. Sadnice su bile četverogodišnje prilikom sadnje, a u drugoj godini
posle sadnje njihov letorast iznosio je 15—30 cm. Zdravstveno stanje sadnica
je veoma dobro, jer imaju veoma izraženu zelenu boju, što je karakteristčno
za mlade individue kavkaske jele. Isto tako u Kruševu, na oglednom polju
i u šumskom rasadniku Šumarskog instituta kavkaska jela vrlo dobro uspeva
u rastilištu i posađena na oglednim površinama. Ogledi se s ovom vrstom u
Kruševu vrše na staništu submontane bukve, na nadmorskoj visini 1050—1150
m na peskovitom ilovastom zemljištu sa filitnom geološkom podlogom gdje je
pH u tlu 5. U Bitolju, u šumskom rasadniku zv. »Deveani«, (na bivšem staništu
Quercus penduculata gde je na nadmorskoj visini od 850 m geološka
podloga rečni aluvijum a gornji sloj je dubok dcluvijum reakcije pH 6) kavkaska
jela takođe odlično uspeva. Sadnice stare 8 godina, donete iz Opeke-
Vinice i posađene pre 5—6 godina. Sada im je 13—14 godina, takođe odlično
napreduju, naročito u visinu i godine 1961. imale su letorast 50—80 cm.


U Resnu, u parku odmarališta Oteševo, na staništu Quercetum confertaecerris
na nadmorskoj visini oko 800 m, gde je antropogeniziran deluvijum
dubine 50—70 cm a reakcija tla je 7,5, isto tako kavkaska jela odlično uspeva.
Ovde, kao i u Bitolju, pre 5—6 godina posađene su osmogodišnje sadnice
kavkaske jele iste provenijencije, tj. iz Vinice. Mladice, kojih je nekoliko dese^
tina, danas ne samo odlično napreduju nego imaju i veći letorast u odnosu na
druge četinare iste starosti u ovom parku. Foto br. 3 prikazuje 13—14 godišnje
sadnice kavkaske jele u parku Oteševo, čiji je letorast u jesen 1961. godine,
na pojedinim primercima, iznosio i 85 cm. Posađena kavkaska jela vrlo dobro
uspeva i u Ohridskom gradskom parku i u parkovima u okolini Ohrida, gde
je nadmorska visina oko 800 m. Na dubokom deluvijumu ova interesantna
vrsta drveća gotovo bolje uspeva od ostalih alohtonih četinara koji se gaje u
Ohridu. Za sada kavkaska jela se gaji samo u parkovima Makedonije, ali s
obzirom na dosadašnje uspehe može se sigurno pretpostaviti da će ona u
ovim krajevima dobro uspevati i u plantažnom gajenju kao i kod introdukcije
u lišćarske šume s odgovarajućim staništem.


U pogledu ekoloških faktora područje Makedonije dosta je heterogeno, ali na
položajima na kojima najbolje uspeva kavkaska jela (Bitolj. Oteševo i Ohrid) hidrotermalni
pokazatelji gotovo su slični. Za Bitolj i širu okolinu ovi pokazatelji izneseni
su u tabelama br. 5 i 6.


*) Podatke o nalazištima kavkaske jele na području Makedonije dao nam je
Šumarski institut u Skopju. Pedološke analize zemljišta i određivanje tipova staništa
gde se nalazi kavkaska jela izvršio je Šumarski institut u Skopju na traženje Zavoda
za šumarstvo u Peći.


32