DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 39 <-- 39 --> PDF |
(Razne. 6tcucne teme i pcikaei OTVORENOST ŠUMA U NR HRVATSKOJ Gotovo u svima analizama, koje obrađuju uzroke kretanja šumske proizvodnje bilo u okvirima lokalnim, republičkim ili u okvirima Federacije opetovano se susrećemo sa otvorenošću šuma. (Stupanj otvorenosti šuma mjeri se brojem kilometara izgrađenih komunikacija na 1000 ha površine). Također u svima projektima perspektivnog razvoja navodi se stanje otvorenosti i upoređuje sa otvorenosti šuma u naprednijim zemljama Evrope, da bi se ukazalo na potrebe brže izgradnje šumskih komunikacija, traže se veća sredstva, uslovljuju se visine sječa itd. Unutar evropskih zemalja otvorenost se šuma kreće u vrlo velikom rasponu: od 1—2 km/1000 ha do 50 km/1000 ha i više (Švicarska 57 km). Mišljenja smo, da je korisno od vremena do vremena iznijeti stanje i kretanje izgradnje šumske saobraćajne mreže radi boljeg uvida u sadašnje stanje kao i za bolju orijentaciju daljnje izgradnje. Svrha daljnjeg izlaganja o stanju i dosadašnjem kretanju izgradnje šumskih komunikacija na području NRH bilo bi još u tome. da nam dosadašnji razvoj olakša sagledavanje kod izvedbe projekata za 7-godišnji plan razvoja šumarstva, koji posao stoji neposredno pred nama. U tu svrhu pokušali smo raspoložive podatke o stanju šumskih komunikacija i kretanju njihove izgradnje rasporediti u okvire područja novih kotara. Eventualna manja odstupanja mogu biti samo u realizaciji posljednjih 6 godina, koja ne mogu biti tako velika da bi mogla bitno mijenjati sliku. Za ovo razmatranje poslužili smo se podacima iz generalnog plana izgradnje šumskih komunikacija u NRH (izradio Institut za drvno-industrijska istraživanja. Zagreb). Premda je već kod djelomične realizacije izgradnje šumskih komunikacija došlo na pojedinim šumskim područjima do promjene kako u prioritetu izgradnje tako i izmjeni trasa ipak taj generalni plan naročito za veće regije omogućuje potpuno sagledavanje problema otvorenosti šuma na području NR Hrvatske. Prikaz stanja i perspektivne izgradnje odnosi se samo na tzv. čiste šumske komunikacije, dok su kao površine uzete u obzir ukupne šumske površine i šumom obrasle površine, pa je za to i otvorenost pokazana posebno u odnosu na ukupne kao i na šumom obrasle površine. U tabeli I izloženo je početno stanje šumskih komunikacija, zatečeno pred izradu generalnog plana, po područjima današnjih kotara sa posebnim prikazom, karakterističnih šumskih područja. Kod toga je potrebno istaknuti, da je još koncem 1955. godine učešće šum. željeznica u ukupnoj šumskoj komunikacionoj mreži iznosilo 31%. Područja, gdje se šumska željeznica zadržala, su jednodobne visoke šume u kojima se ranije vršila velika eksploatacija starih bukovih sastojina. U tim je područjima šumska željeznica sve do unazad par godina bila glavno transportno sredstvo (Bjelovar 90%). Ukupna kilometraža svih vrsta komunikacija pokazivala je koncem 1955. godine ovakvu otvorenost: |