DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 4     <-- 4 -->        PDF

(N) označava broj stabala po hektaru: ta formula se izvodi na temelju pretpostavke,
da se svako stablo na hektaru površine nalazi u centru jednog šesterokuta.
Odatle je:
10.0C0
N =


-a2-/ 3


2


Visina dominantnih stabala (H) (franc, hauteur dominante, njem. Oberhöhe,
engl, top height) je aritmetička sredina najviših stabala u sastojini. Obično se
uzima aritmetička sredina od stotinu najviših stabala po hektaru.


Becking računa visinu dominantnih stabala na ovaj način. Ako imamo npr.
pokusnu plohu sa stranicama 40 x 40 m. podijelit ćemo je na 16 kvadrata. U
svakom kvadratu treba izmjeriti visinu najvišeg stabla. Suma 16 najviših stabala
podijeljena sa 16 daje nam približno dominantnu visinu sastojine ili visinu
dominantnih stabala (H).


Primjer. U duglazijevoj sastojini ima 626 stabala po ha. Prosječni razmak
među stablima (a) iznosi 4.3 m. Dominantna visina sastojine (H) je 19,5 m. U
tom slučaju imamo:


4,3
s = xl00 = 22%


19.5


Na
temelju vrijednosti faktora »s« u Holandiji definiraju prorede po pri


lici ovako:
s = 16% slabe prorede
s = 19% umjerene prorede
s = 22% jake prorede
s = 25% vrlo jake prorede


Na
taj su način intenziteti proreda fiksirani numerički.


U Holandiji danas već imaju neka iskustva u pogledu numeričkih proreda
za pojedine vrste drveća. Ta iskustva se mogu ovako rezimirati:



dosadašnje prorede u Holandiji su suviše slabe;

za svaku vrstu drveća postoji »optimalni stajališni prostor« (s) izražen
u % npr. 22% za duglaziju, 37% za topole itd.;

za vrste drveća kao što su duglazija i topola, faktor (s) treba da ostane
konstantan u različitim starostima sastojine; za ostale vrste naprotiv
(npr. za ariš i hrast) faktor (s) sa starošću pravilno raste.
ENGLESKA


U svojoj knjizi »Woodland Management« 1954, Hiley kaže, da je za Veliku
Britaniju prorjeđivanje šuma vrlo važan problem zbog obilja mladih sastojina
i kultura. No taj je problem toliko kompleksan i težak, kaže Hiley, da sto više
šumar o njemu znade, to je svjesniji svog neznanja u tom smjeru. S obzirom
na to, da u Engleskoj nije do sada publicirana knjiga, koja bi odgovorila na
brojna pitanja iz oblasti proreda, svaki se šumar u Engleskoj gubi u proredama