DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 40     <-- 40 -->        PDF

km/1000 ha u odnosu:
Kota r na ukupne na šumom
šum. površine ob rasle ; površine


1.
Bjelovar 1,5 km 1.6 km
2.
Karlovac 1.4 km 1.7 km
3.
Osijek 1.3 km 1,4 km
4.
Pula — km — km
5.
Rijeka 3.0 km 3,5 km
6.
Sisak 1,7 km 1.9 km
7.
Split — km — km
´
8.
Varaždin — km — km
9.
Zagreb 0.3 km 0.3 km
Ukupno NRH 1.0 (1,6*) km 1.3 (1,8*) km
u tome:
Lika 1,2 km 1.5 km
Hrv. Primorje 3.6 km 4,5 km
Gorski Kotar 5.9 km 6.0 km
Psunjsko — Papučki masiv 2,0 km 2,1 km


U tabeli II prikazana je perspektivna izgradnja šumskih komunikacija kroz
period od 20 god. tj. zaključno do 1975. godine.


Na temelju predviđenog opsega izgradnje cesta izračunat je po pojedinim
područjima prosječni godišnji porast km/1000 ha kao i krajnje stanje km/1000
ha nakon potpune realizacije izgradnje cesta po Generalnom planu.


Ne ulazeći na ovom mjestu u ocjenu ispravnosti u Generalnom planu zacrtanoj
izgradnji cesta po pojedinim područjima, korisno će biti umjeti realizaciju
izgradnje od 1956. do 1961. godine.


Upoređivanjem predviđene dinamike izgradnje sa realizacijom u proteklih
6 godina od 1956. do 1961. god. (tabela III) vidimo, da je ukupna mreža šumskih
cesta porasla za 51%, dok se je u istom vremenskom razdoblju stanje šumskih
željeznica smanjilo za 59"(). U apsolutnim iznosima cestovna mreža je
povećana za 887,3 km, a istovremeno je ukupna dužina šumskih željeznica
smanjena za 462.2 km. Upravo radi takvog kretanja u izgradnji šumskih komunikacija
neka područja imaju koncem 1961. godine manju otvorenost, nego
što su imala koncem 1955. godine.


To sc vidi iz slijedećeg prikaza:
Prema tome povećanje otvorenosti šuma postignuto je u razdoblju od
1956.—1961. god. samo za 25% od predv đenog povećanja u Generalnom
planu. Generalni plan predviđa nakon njegove potpune realizacije otvorenost
sa svega 4,8 ili okruglo 5 km na 1000 ha. U odnesu na zemlje sa naprednijim
šumarstvom i ovako planirana otvorenost je preniska, pa se zbog
toga svako zaostajanje u izgradnji komunikacija nepovoljno odražava na
pravovremeni izvoz šumskih sortimenata, a pogotovu na troškovima proizvodnje.


Broj kilometara na 1000 ha. ako se ne uzmu u cbzir površine Dalmacije i Istre.