DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 44 <-- 44 --> PDF |
i to, da je potrebno još mnogo cesta izgraditi na području Like, da bi se što bolje i jeft,nije iskoristio fond dozrelih sastojina tih područja. Imajući pred očima razvojni pravac prerađivačke industrije drva iz godine u godinu dolazi do sve većeg korištenja tankog drveta svih vrsta listača. Velike površine mladih jednodobnih šuma između Save i Drave još su uvijek nedovoljno otvorene. S obzirom na pomenuti- razvoj industrije drveta i korištenje tankog drveta nameće se samo po sebi, da se izgradnja šumskih komunikacija naročito u brdskim šumama tih područja stavi u prioritetne zadatke. Ovo će pogodovati ne samo boljoj i jeftinijoj eksploataciji tih područja, nego i boljoj i jeftinijoj njezi tih šuma. Budući izgradnja šumskih komunikacija angažira gotovo 50% svih investicijskih ulaganja u šumarstvu od naročitog je značaja kakva je optimalna svrsishodnost tih ulaganja. Najviše se ovdje radi o izboru tipa ceste, jer među njima postoje osjetljive razlike u troškovima izgradnje. Nekad se izabranom tipu ceste opravdano, a nekad i neopravdano prigovara. Svakako je ekonomski neopravdano uzimati isti tip i iste elemente kod izgradnje glavnih i sporednih šumskih cesta. Pravilnim izborom postižu se s jedne strane niži srednji troškovi izgradnje po 1 km, a s druge strane dobro izvedene glavne saobraćajnice imat će veću propusnu moć i jeftiniji prijevoz s obzirom na jeftinije održavanje kako vozila tako i same ceste. Prema tome možemo uzeti jednak kriterij za šumske ceste, kao i za javne ceste i saobraćajnice, da izbor tipa ovisi o predvidivoj opterećenosti ceste po 1 m2 samo s tom razlikom, što je opterećenost šumske ceste lakše i jednostavnije ocijeniti. Bez obzira na izabrani tip ceste u svakom slučaju izvedba treba biti solidna. Na kraju potrebno je napomenuti, da se pitanju putne mreže u nizinskim šumama ne posvećuje odgovarajuća pažnja. Svakako je istina, da je komunikativnost nizinskih šuma u optimalnim vremenskim uslovima vrlo velika. Također je istina, da niti u jednoj privrednoj grani nema s´gurne proizvodnje, gdje je ona ovisna o vremenskim prilikama. Zato utjecaj vremenskih prilika treba svesti na najmanju mjeru, ako se već ne može potpuno eliminirati. Treba dakle razmišljati i o putnoj mreži u nizinskim šumama, jer nam kišna godina može nanijeti velike štete i suvišnih troškova. Ing. M. Butković |