DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 45 <-- 45 --> PDF |
ANALIZA ŠUMSKIH POŽARA NA PODRUČJU KOTARA PULA (ISTRA) Analizu šumskih požara izvršili smo, da bi ubuduće na najsvrs´shodniji način poduzeli sve one mjere koje će pružiti najveću efikasnost radi suzbijanja ovih požara, a radi zaštite naših dragocjenih šuma. Uočili smo da jedno zlo koje najviše ugrožava šume na našem području predstavljaju upravo požari, pa smo upravo radi toga izvrš.li jednu detaljnu analizu kako bi mogli preko svih mjerodavnih faktora utjecati da zaštitimo šume od požara. Naš kotar Pula, koji obuhvaća skoro cijelu Istru raspolaže sa šumskim fondom od 184.000 hektara. Sa tim fondom upravlja jedno šumsko gospodarstvo koje se nalazi u Buzetu, a ono ima na području kotara 7 terensk h poslovnih jedinica sa oko 100 radnika i službenika. Pored poslova uprave koje vrše ove šumarije brinu se za njegu, uzgoj i eksploataciju šuma. Poslije oslobođenja u Istri je pošumljeno 3.000 hektara goleti, a meliorirano je oko 10.000 hektara, na što je utrošeno preko jedne milijarde dinara. Prema tome nas šuma u ovim krajevima još više košta i predstavlja još veće bogatstvo. Analizom smo ustanovili da se je u ovim šumama pojavilo ništa manje nego 317 požara u toku 1962. god. do konca septembra mjeseca. Njihovo kretanje po mjesecima je bilo slijedeće: — u januaru 6 — u februaru 38 — u martu . 11 — u aprilu . 8 — u maju 1 — u junu 2 — u julu 34 — u augustu 153 — u septembru 64 Iz ovog se pregleda vidi da suša ima jako veliki utjecaj na pojavu šumskih požara, tj. od velikog je značaja vlažnost atmosfere i količine vode u drveću i travi. U nastojanju da dobijemo korisne elemente koji nam mogu poslužiti, vršili smo i analizu kretanja požara po danima u mjesecu, ali nismo mogli dobiti korisne indikacije koje bi pružale nešto više od naprijed navedenog kretanja. Isto tako smo vršili analizu kretanja požara po danima u sedmici, da bi mogli utvrditi, da li ima neke razlike u pojavi požara u radnim danima, nedjeljama i blagdanima. Ustanovili smo da je kretanje požara kroz osam sedmica i najvećem sušnom periodu bilo dnevno u istom procentu, ili nešto manje u nedjelje nego u bilo kojem radnom danu. Tada je bilo prosječno 3—4 požara dnevno. Bilo je slučajeva i to v´še puta i po 9 požara dnevno, ali nismo mogli zaključiti da se radi o nekom faktoru koji bi nam korisno mogao poslužiti. Utjecaj dnevne temperature predstavlja značajan faktor, a i taj je u vezi sa naprijed navedenim, da je količina vlage vrlo značajna. Dnevno kretanje i pojava požara izgleda ovako: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Do 12 sati Sati ... . 1 2 4 5 6 7 8 9 10 11 12 broj požara 3 2 -— 3 1 1 9 12 23 22 25 Od 12—24 sata Sati .... 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 broj požara: 28 34 37 24 27 20 20 11 6 6 3 1 Pored utjecaja dnevne temperature, moglo bi se uzeti u obzir i kretanje ljudi tj. frekvenciju kretanja. Po mjestu gdje su se pojavljivali najbolje pokazuje ova slika: Broj požara po općinamt 1) Pula 35 6) Buzet . 10 2) Labin 46 7) Umag . 6 3) Buje 31 8) Poreč 9 4) Rovinj 30 9) Novigrad 1 5) Pazin 15 Na prvo mjesto dolazi okolina Pule, uz prugu, a zatim oko obala kupališta i u pravcu Rovinja — Vodnjan. Na drugo mjesto dolazi Labin jer je najugroženije područje Učke uz prugu Lupoglav—Stalije. Zatim se s pravom može reći da je najviše ugroženo područje oko Rovinja obzirom da je malo i da ima relativno najviše požara. I ovdje su uglavnom najviše požari uz prugu Rovinj — Kanfanar. Analizom kretanja požara po sektoru vlasništva utvrđeno je da je društveno vlasništvo najviše stradavalo. Na njemu je bilo 199 požara (državnom 186, a zadružnom 13) dok je na privatnom vlasništvu bilo 118 požara. Treba spomenuti da je šuma u društvenom vlasništvu više skoncentrisana, nego privatna koja je u glavnom u sitnim parcelama. Po kretanju trajanja požara utvrdili smo: da su 92 požara trajala do 1 sat, da je 80 požara trajala do 2 sata, da su 59 požara trajala do 3 sata, da je 25 požara trajalo do 4 sata, da je 20 požara trajalo do 5 sati, da je 12 požara trajalo do 6 sati, da je 8 požara trajalo do 7 sati, da su 3 požara trajala do 8 sati, da su 3 požara trajala do 9 sati, da su 2 požara trajala do 10 sati, da su 2 požara trajala do 11 sati. Osim toga bilo je 5 požara koji su trajali po jedan, dva ili tri dana, a ti su požari bili svi na padinama Učke gdje je vrlo težak i nepristupačan teren. A ti požari obzirom na pogodne uvjete (puhanje vjetra i velikih površina) zahvaćaju velike razmjere. Uglavnom se vidi da je većina požara bilo ugašeno u samom početku ili nakon jednog, dva ili tri sata, što |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 47 <-- 47 --> PDF |
pokazuje da je intervencija bila dosta brza, osim na nekojima gdje bi trebala biti još brža. U gašenju požara je učestvovalo: 1) Vatrogasaca 2,563 2) Građana . . . . ´. 3) Vojnikamilicionera i oko 50 lugara, koji su . . 6.554 3.226, osim toga organizovali građanstvo za oko 300 gašenje. Iz ovih brojki se zapaža jako velik broj vatrogasaca. Ubuduće treba da vodimo računa da u gašenju šumskih požara učestvuje više građanstva, a manje vatrogasaca, jer na ovim požarima nisu tako potrebni vatrogasci, kao na drugim objektima. Treba vatrogasce štedjeti za gašenje požara na objektima. Po vrsti drveća šumskih požara je bilo: kod mješovite šume 99 požara, kod hrastove šume 56 požara, kod borove šume 49 požara, kod žbunja i trave 71 požar, kod šikare 26 požara, kod živica i ograda 7 požara, kod bagremove šume 1 požar, kod bukove šume 1 požar. U dva sučaja požar se proširio na travi u vinograde i tom prilikom je izgorjelo 350 čokota loza i 7 puta u masline uslijed čega je stradalo 1.200 stabala maslina. Najviše je bilo požara u mješovitoj šumi, koje ima u Istri najviše. Međutim najveća šteta je počinjena u hrastovoj i borovoj šumi. Izgorjelo je preko 23.000 stabala bora. Kad se uzme u obzir da su to zasađeni borići radi čega je utrošeno mnogo sredstava onda nam to pretstavlja najveći gubitak. Požari koji su nastali na žbunju, travi i šikari nisu počinili takoreći nikakve štete. U nekim slučajevima bili su naprotiv korisni, da se očisti zemljište i da se podmladi trava za ispašu. Kad se je procijenila materijalna šteta kod 257 požara, utvrđeno je da ona iznosi 47,752.200 dinara. Kad bi se dodala šteta koja nije procijenjena za 59 požara, ova šteta bila bi daleko veća. Osim toga treba spomenuti troškove koje su izazvali ovi požari radi njihovog gašenja tj. radi prevoza ljudi i opreme za gašenje, telefonski troškovi, troškovi ishrane i kad bi se računalo izgubljeno radno vrijeme u proizvodnji i si., onda bi se ove štete pokazale daleko veće. Mi ih cijenimo na oko 70,000.000 dinara. Ova cifra koja govori o štetama je otprilike logična odnosno tačna. Zapravo kad bi se uzelo u obzir 55.302 radna sata koja su izgubljena na ovim požarima i uračunalo njihovu vrijednost —- šteta bi se povećala za oko 10 miliona dinara. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Važnije je od svega bilo utvrditi uzroke ovih požara, jer otuda moramo polaziti i sa poduzimanjem mjera za sprečavanje njihovih pojava. Slika uzroka izgleda ovako: — nepoznato 120 — nepažnja 76 —´ lokomotiva . ´ . . . . 68 — namjerno 29 — djeca 18 — grom 2 Najveći broj slučajeva je bilo da se nije moglo utvrditi uzrok, a to je i razumljivo, jer je u sušnom periodu dovoljno da prolaznik odbaci opušak u suhu travu i da od toga nastane šumski požar. Toga je sigurno bilo najviše. Zabrinjava nas najviše nepažnja ljudi, uslijed čega je nastalo mnogo požara, a osim toga lokomotive dolaze na treće mjesto. Pa i pored poduzetnih mjera one su izazvale jako veliki broj požara. Potpuna zaštita će se postići samo njihovom zamjenom. Što se tiče namjernih paljevina, trebamo spomenuti da to nije potpuno dokazano i ako smo na osnovu dobivenih izvještaja utvrdili nađeno stanje. Međutim organi koji vode postupak iz kriminala to nisu utvrdili. Djeca i u ovom sektoru čine velike štete, zbog čega će trebati preko roditelja i škola suzbijati ove pojave. Kako se vidi, analizom smo dobili sve najpotrebnije elemente, koji će nam omogućiti da poduzmemo daljnje korisne mjere. Zapravo dobili smo pregled šuma, njihovu površinu, pregled organa koji upavljaju šumama, njihovo sjedište, brojno stanje ljudstva i njihovu stručnost, upoznali smo bolje njihovu djelatnost. Zatim ono što je važnije: koliko je bilo požara, njihovo kretanje po mjesecima, po mjestima gdje se najviše pojavljuju, koji su bili najveći, koliko su trajali, u koje vlasništvo spadaju ugrožene šume, tko je učestvovao u gašenju, koje su materijalne štete nanesene, koje su šume najviše stradale, koji su uzorci i naročito važni utjecaji. Svaki od nabrojenih elemenata je brižlijvo ispitan, da bi na koncu dobili što potpunije i konstruktivni]e zaključke. Sa svim materijalima i pripremljenim prijedlozima pristupit će se proradi tih materijala u Savjetu za unutrašnje poslove NOK-a Pula, i Savjetu za privredu, a zatim će se na osnovu usvojenih zaključaka nastojati da se preko NOK-a i NOO-e i njihovih organa provode u život. U prvom redu će se predložiti da se izvrši pregled svih šuma, kao što se vrše pregledi poduzeća, ustanova, da bi se tačno ustanovilo: gdje je potrebno praviti i graditi, zaštitne pojase, vatrobrane zidove, šumske prosjeke, šumske puteve i staze, izgradnju lokava i rezervoara za vodu, podizanje osmatračkih stanica, gdje da se zabrani upotreba otvorene vatre i loženje, kao i loženje vapnenica, ugljarica i si., koje šume i na koji način treba njegovati, čistiti, kljaštriti itd. — da se znatno pojača propaganda za zaštitu šuma putem: radija, štampe, savjetovanja i sastanaka po školama i masovnih organizacija SSRN-a, NO, lovačkih društava, poljoprivrednika itd. 46 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— da se još više nadležni organi založe na otkrivanju ljudi koji su izazvali ove požare i da se brže i strože kažnjavaju. — Organi šumarstva treba da budu u suradnji sa meteorološkom službom pogotovo u kritično vrijeme i da izvještavaju vatrogasnu službu o stepenu opasnosti od šumskih požara. — da nadležni organi šumarstva vrše još bolju kontrolu šuma i pojačaju budnost u sušnom periodu i zimi. — da NOK-a preko mjerodavnih organa ili izvršnog vijeća inzistira da se bezuvjetno na Istarskim prugama uvedu »Dizel« lokomotive. — da NOO-e i kotara donesu odgovarajuće odluke o mandatnom kažnjavanju svih prekršitelja propisa o šumama. — da se u svim kampovima i turističkim logorima najsavjesnije provode požarno preventivne mjere šuma. U pogledu operative gašenja nastojat će se: — da se u svim NOO-a oforme štabovi za gašenje šumskih požara i da se predvidi ljude koji će doći u obzir za rukovođenje gašenjem u većim akcijama. — da se pored postojećih vatrogasnih društava predvidi veći broj građana koje treba mobilisati kad se ukaže potreba. U tu svrhu i u skladu postojećih propisa popisati sve sposobno ljudstvo u mjestima, a naročito u onim selima gdje su pojave čestih požara, te ugovoriti znak »uzbune« na koji će se građani odazivati radi pomoći u gašenju. Sa svim predviđenim građanima održati objašnjenja o načinu gašenja i sredstva koja dolaze u obzir i da ih obezbijede. — u sjedištu NOK-a održati jedan seminar da bi se iznijeli svi nedostaci i uspjesi u gašenju i radi davanja pobližih uputstava o svim potrebama u organizaciji i načinu gašenja šumskih požara. Sredstva koja treba obezbijediti, način njihove upotrebe i t. si. Kako treba pravilno procjenjivati štetu, izvještavanje itd. Na seminare treba da dođu svi komandiri jedinica i referenti za vatrogastvo tj. za unut. poslove. — da organi željeznice bezuvjetno organizuju gašenje požara uz željeznicu i da u tu svrhu za iduće ljeto obezbijede tri terenska vozila, koja će po prugama ići sa odgovarajućim brojem ljudi, iza svakog vlaka i da gase svaki početni požar. — da se organizuje u čitavom području kotara brza i efekasna dojavna mreža, putem osmatračkih stanica, pošta i drugih organizacija. Da osim toga NOK-a nabavi radio - primo- predajnike radi veze na nepristupačnim terenima. Osim toga da se obezbijede najmanje dva helikoptera, koji bi pored ostalih potreba služili za gašenje šumskih požara, odnosno za prebacivanje ljudi na šumske požare koji se pojave na većim udaljenostima i na nepristupačnom terenu, kao što je na Učki i dr. — da se u svim NOO-a osiguraju kamioni, autobusi za prevoz ljudi i vatrogasaca na ove požare. I na kraju predložit će se, da NOO-a osiguraju veća financijska sredstva za pokrivanje troškova gašenja šumskih požara i radi pokrivanja drugih izdataka koji su skopčani s ovim poslovima i da NOO-a u saradnji sa drugim organima, šumarstva, uz pomoć škola i drugih masovnih organizacija povedu veću aktivnost na pošumljavanju, da bi se nadokna |