DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 47     <-- 47 -->        PDF

pokazuje da je intervencija bila dosta brza, osim na nekojima gdje bi
trebala biti još brža.


U gašenju požara je učestvovalo:


1) Vatrogasaca 2,563
2) Građana .
. . . ´.
3) Vojnikamilicionera i oko 50 lugara, koji su
. . 6.554
3.226, osim toga
organizovali građanstvo za
oko 300
gašenje.


Iz ovih brojki se zapaža jako velik broj vatrogasaca. Ubuduće treba
da vodimo računa da u gašenju šumskih požara učestvuje više građanstva,
a manje vatrogasaca, jer na ovim požarima nisu tako potrebni vatrogasci,
kao na drugim objektima. Treba vatrogasce štedjeti za gašenje
požara na objektima.


Po vrsti drveća šumskih požara je bilo:
kod mješovite šume 99 požara,
kod hrastove šume 56 požara,
kod borove šume 49 požara,
kod žbunja i trave 71 požar,
kod šikare 26 požara,
kod živica i ograda 7 požara,
kod bagremove šume 1 požar,
kod bukove šume 1 požar.


U dva sučaja požar se proširio na travi u vinograde i tom prilikom
je izgorjelo 350 čokota loza i 7 puta u masline uslijed čega je stradalo


1.200 stabala maslina.
Najviše je bilo požara u mješovitoj šumi, koje ima u Istri najviše.
Međutim najveća šteta je počinjena u hrastovoj i borovoj šumi. Izgorjelo
je preko 23.000 stabala bora. Kad se uzme u obzir da su to zasađeni borići
radi čega je utrošeno mnogo sredstava onda nam to pretstavlja najveći
gubitak.


Požari koji su nastali na žbunju, travi i šikari nisu počinili takoreći
nikakve štete. U nekim slučajevima bili su naprotiv korisni, da se očisti
zemljište i da se podmladi trava za ispašu.


Kad se je procijenila materijalna šteta kod 257 požara, utvrđeno je
da ona iznosi 47,752.200 dinara. Kad bi se dodala šteta koja nije procijenjena
za 59 požara, ova šteta bila bi daleko veća. Osim toga treba spomenuti
troškove koje su izazvali ovi požari radi njihovog gašenja tj. radi
prevoza ljudi i opreme za gašenje, telefonski troškovi, troškovi ishrane
i kad bi se računalo izgubljeno radno vrijeme u proizvodnji i si., onda bi
se ove štete pokazale daleko veće. Mi ih cijenimo na oko 70,000.000
dinara.


Ova cifra koja govori o štetama je otprilike logična odnosno tačna.
Zapravo kad bi se uzelo u obzir 55.302 radna sata koja su izgubljena na
ovim požarima i uračunalo njihovu vrijednost —- šteta bi se povećala za
oko 10 miliona dinara.