DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Ukoliko nije izvršena pravovremena njega mladika, preporučuje se kod čišćenja da se bude vrlo oprezan i ulazi često a pomalo radi stabiliteta stabljika, jer se može dogoditi da jačim zahvatom poremetimo stabilitet čitave grupe stabala s obzirom na poplave i led. Dakle gusta sjetva jasena i hrasta. Kod sadnje topola je stvar drukčija, što se vidi na slici 7. Ove topole se također nalaze pod ledom, samo led nije ostao na deblu, već se je spuštao sa padom vode, jer nije mogao ni ostati na tanjim promjerima s obzirom na veći razmak sadnje. Težih ožiljaka na kori jačih topola prilikom spuštanja leda nema, već jedino stradaju sadnice s jednogodišnjim i dvogodišnjim izbojcima, zato se preporuča sadnja jačih topola ili zabadati prutove topola u rupe napravljene sadiljem (štapovima). Sadnju i zabadanje prutova vršiti samo na proljeće. Također vršiti prihranjivanje, radi pospješenja što bržeg zadebljanja a time i jačanja. Na slici 8 vidimo jednogodišnje izbojke topole 1-214 dobivene iz reznica u rasadniku šumarije Kutina koje se uzgajaju za plantažiranje i pošumljavanje Lonjskih šuma. Samo ove godine je u planu predviđeno razmnožiti oko pola miliona reznica iz ovih šiba za naprijed navedene potrebe Šumskog gospodarstva »Garjevica« Kutina, i zatim prići rješenju problema oko posumljavanja i obnove ovih šuma. Iz svega naprijed izloženog možemo povući neke zaključke i prijedloge: 1) Kod izrade elaborata za ovakve i druge šume, potreban je studiozniji rad na osnovu kojeg bi se dale detaljne smjernice za budući rad. 2) Na ovakvim poplavnim područjima saditi brzorastuće vrste i elastične, kao topolu, jasen, hrast i vrbe ili gustu sjetvu jasena i hrasta. 3) Prihranjivanje vršiti obavezno svake godine i to na proljeće ili rano ljeto, radi odrvenjavanja stabljika i to u prvim godinama nakon sadnje ili sjetve. 4) Prilikom sadnje vršiti i startna đubrenja. Svakako je najbolje rješenje ako se voda može isušiti pomoću kanala ili nekim drugim načinom. Uvjeren sam da ovi problemi oko posumljavanja poplavnih područja zadaju mnogo brige i drugim šumarijama, to bi željeli sigurno i mnogi čitaoci da doznaju način rješavanja ovog problema, a posebno stručnjaci šumarija i gospodarstava oko Lonjskog polja. Želio bih da moja mala zapažanja budu proširena sa zapažanjima i praksom naših vrhunskih stručnjaka na ovom polju rada. Brajković Zvonko |