DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 56 <-- 56 --> PDF |
ŽIGOSANJE DRVA I IZDAVANJE POPRATNICA U Narodnim Novinama od 28. studenog 1962. godine objavljen je Pravilnik o žigosanju drva i izdavanju popratnica za drvo. čijim je stupanjem na snagu prestala vrijediti Naredba o žigosanju drva i izdavanju izvoznica za izvoz drva iz šuma (Narodne Novine broj 45-1952), Uputstvo o žigosanju drva i izdavanju izvoznica za izvoz drva iz šuma (Narodne novine broj 50-1952) i Naredba o čekićima za žigosanje drva (Narodne Novine broj 10-1957). Kao i uvijek kad se radi o novim propisima kao prvo nameće se pitanje šta oni novo donose u odnosu na stanje koje je vrijedilo do njihovog stupanja na snagu. Prvo što upada u oči jest činjenica da se novi propisi o žigosanju drva i izdavanju popratnica odnose samo na šume u građanskom vlasništvu. Kako ima šumarskih stručnjaka koji smatraju da je ovim propisima trebalo obuhvatiti i šume u društvenom vlasništvu, to je potrebno izložiti razloge zbog kojih je već u republičkom Zakonu o šumama zauzeto protivno stanovište. Odabiranje stabala za sječu (doznaka) je nesumnjivo jedan od najvažnijih poslova u gospodarenju šumama. Ono je u prvom redu stručni posao, jer se vrši u skladu s biološkim zakonima koji vrijede u uzgoju šuma i procesu proizvodnje drveta. Nepridržavanje ovih zakona prilikom odabiranja stabala za sječu može imati dalekosežnih a možda i nepopravljivih posljedica. Stoga od pravilnog odabiranja stabala za sječu prvenstveno zavisi racionalnost i ekonomičnost poslovanja šumskoprivrednih organizacija. Doznaka stabala je ujedno i akt vlasti, ako je prema propisima vrše organi vlasti ili u njihovo ime ovlašteni stručnjaci. Jedno od osnovnih načela u našem privrednom sistemu jest načelo ekonomske samostalnosti u poslovanju privrednih organizacija, koje se temelji na pretpostavci da će one u svom interesu stručno, racionalno i ekonomično poslovati. Zar bi bilo u skladu s ovim načelom ako bi šumskom gospodarstvu ili drugoj organizaciji koja gospodari šumama u društvenom vlasništvu, sječu svakog stabla morao da odobri organ vlasti? U praksi se istina događa da organizacije koje gospodare šumama svjesno ili zbog nestručnosti kadra nepravilno obavljaju doznaku stabala za sječu, ali postoje organi šumarske inspekcije, koja je dužna neposredno nadzirati primjenu odredbi o doznaci stabala za sječu i koja, ako to bude potrebno, ima mogućnosti da zaštiti šume od šteta koje mogu nastati uslijed nepravilno izvršenih doznaka. Iz ovih razloga je organizaciji koja gospodari šumama prepušteno da samostalno odabire i obilježava stabla za sječu. Žigosanje drvnih sortimenata pripremljenih za iznošenje iz šume od strane organa vlasti vrši se u cilju sprečavanja krađe i nedopuštene trgovine kao i nedozvoljene sječe u šumama u građanskom vlasništvu. Krađa sa strane organizacija koje gospodare šumama u društvenom vlasništvu ne dolazi u obzir. Mora se pretpostaviti da se ove organizacije neće baviti ni nedopuštenom trgovinom. Međutim za svaki slučaj republički Zakon o šumama u svojim kaznenim odredbama predviđa za organizaciju koja gospodari šumama, novčanu kaznu do 300.000 Din za slučaj da otkupi, primi na prevoz, otpremu, preradu ili pohranu, drvo koje potječe iz šuma u građanskom vlasništvu bez prethodnog žigosanja kod panja i bez popratnice. Uz kaznu se može izreći i zaštitna mjera oduzimanja drva. |