DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 58 <-- 58 --> PDF |
sanja i bez popratnice, odbijaju da uz novčanu kaznu izreku i zaštitnu mjeru -oduzimanju drva i ako se radi o nedopuštenoj trgovini odnosno švercu. Sma traju da na taj način postaje iluzorna i zapljena drva. U republičkom Zakonu o šumama u cilju da se spriječi nedozvoljena trgo vina drvom, predviđena je uz novčanu kaznu u dva slučaja i zaštitna mjera oduzimanja drveta a to su: već spomenuti slučaj ako privredna organizacija, društvena organizacija, samostalna ustanova ili druga pravna osoba otkupi drvo bez prethodnog žigosanja kod panja i bez popratnice (čl. 51 tač. 2) i kad pojedinac radi preprodaje kupuje drvo, koje nije žigosano kod panja i bez popratnice. Za ostale slučajeve nije uz novčanu kaznu predviđena i spomenuta zaštitna mjera iz ovih razloga: Ako pojedinac stavlja u promet svoje drvo bez prethodnog žigosanja kod panja i bez popratnice u tom se slučaju u stvari radi o pokušaju da se izbjegne plaćanje obaveznog doprinosa prema vrijednosti prosječnog drveta ili o namjeri da se izbjegne čekanje i postupak oko žigosanja a ne o nedozvoljenoj trgovini. Stoga se stalo na stanovište da je dovoljno da se u takvom slučaju učinilac kazni novčano i da mu se naknadno naplati spomenuti doprinos. Ukoliko pojedinac stavlja u promet protupravno prisvojeno drvo, tada se zaštitna mjera oduzimanja predmeta ne može izreći, jer se ne radi o njegovom već o tuđem drvetu, koje treba vratiti vlasniku. U takvom slučaju lice, koje stavlja u promet prisvojeno drvo treba prijaviti i zbog prekršaja iz člana 58. Osnovonog zakona o šumama odnosno iz člana 54. tačka 1 republičkog ili ako se radi o količini većoj od 1 m:i i zbog krivičnog djela iz člana 246a Krivičnog zakona. Ako se radi o prekršaju iz člana 58. Osnovnog zakona o šumama može se učiniocu u ponovljenom slučaju osim novčane kazne izreći i kazna zatvora do 30 dana. Mjera privremenog oduzimanja drva se ne poduzima samo u cilju eventualnog izricanja zaštitne mjere oduzimanja drva rješenjem ili presudom, već da služi i kao dokazno sredstvo za utvrđivanje djela i odgovornosti i posebno porijekla drveta. Tek nakon provedenog administrativno-kaznenog ili krivičnog postupka može se znati da li se i o kakovom prekšaju ili krivičnom djelu radi i da li je prijavljena osoba kriva. Stoga će rijetko kada zapljena drva biti bez svrhe. Druga važnija karakteristika novog pravilnika jest to što on ne predviđa odobrenje za sječu stabala u šumama u građanskom vlasništvu, kao što je to predviđala ranija naredba. To je učinjeno dosljedno s načelom zauzetim prilikom donošenja republičkog Zakona o šumama da se prilikom rješavanja konkretnih stručnih pitanja u šumarstvu što više smanji donošenje administrativnih akata. To je u skladu s odredbom člana 25. Osnovnog zakona o šumama, koja kaže da se sječa šume može obavljati nakon odabiranja i obilježavanja stabala za sječu (doznaka). Donošenje administrativnog akta predviđeno je samo za slučaj da podnosilac molbe za žigosanje stabala određenih za sječu nije zadovoljan kao i u slučaju ako žigosanje nije uopće izvršeno. Kako administrativni akt - rješenje može donijeti samo organ uprave, dok žigosanje stabala na licu mjesta obavlja za to određeni stručnjak, to će se prednjom mjerom uštedjeti na vremenu i troškovima što je od koristi kako za podnosioca molbe tako i za državnog organa nadležnog za obavljanje doznake, a to je općinski narodni odbor. 56 |