DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 59 <-- 59 --> PDF |
U vezi sa žigosanjem drva i izdavanjem popratnica potrebno je ukazati na još jednu razliku između dosadašnjih i novih propisa. Prema dosadašnjim propisima poslove žigosanja drva i izdavanja popratnica obavljali su stručni službenici, koje je na prijedlog šumskog gosopdarstva određivao općinski narodni odbor. Prema odredbi člana 31. republičkog Zakona o šumama, te poslove u pravilu obavlja organ uprave općinskog narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva putem svojih službenika, a iznimno može za to ovlastiti i osobe (šumarske stručnjake sa određenom stručnom spremom) koja nisu službenici općinskog narodnog odbora. Prema sadašnjem stanju u praksi je obratno. Najveći broj općinskih narodnih odobra ovlastio je stručnjake šumarskih gospodarstava da u ime njegovo te poslove obavljaju, a veoma mali broj općinskih narodnih odbora obavlja te poslove putem svog osoblja. Uzrok je tome činjenica da samo par općinskih narodnih odobra imaju u svom aparatu organiziranu službu za poslove šumarstva sa odgovrajućim stručnim osobljem, a što je najgore, za sada ne pokazuje ni razumijevanje ni volju da to učine, pa čak ni oni na čijim se područjima nalazi znatan šumski fond. Ovo unatoč toga što prema načelima izraženim u nacrtu novog Ustava, općina kao osnovna društveno-politička zajednica usmjerava razvoj svih grana privrede i neposredno izvršava savezne i republičke propise, dok će se uloga kotara svesti u glavnom na usklađivanje i podsticanje djelatnosti općina u tom pravcu, a zbog čega narodni odbori kotara neće u svom upravnom aparatu raspolagati s posebnim organom uprave i odgovarajućim stručnjacima za svaku granu privrede kao i do sada. Ovo je od posebnog značaja za šumarstvo, jer je nadležnost općinskog narodnog odbora u poslovima šumarstva novim zakonima o šumama znatno proširena (odobrenje šumskoprivrednih osnova, gospodarenje šumama izvan šumskoprivrednog područja, propisivanje opsega šumskogospodarskih radova u šumama u građanskom vlasništvu, proglašavanje šuma zaštitnim i s posebnom namjenom, poslovi šumarske inspekcije i t. d.). Kako pored toga stanje šuma u građanskom vlasništvu zahtijeva pojačan nadzor i hitne akcije u cilju njegovog normaliziranja i sređenja, to se ukazuje kao neodložna potreba da općinski narodni odbori, u prvom redu oni, koji raspolažu šumama, u svom upravnom aparatu organiziraju službu za poslove šumarstva s odgovarajućim stručnim aparatom, koji će ujedno obavljati i poslove žigosanja drva i izdavanja popratnica. Mora se priznati da su neki kotari kao na pr. kotar Sisak u tom pravcu već poduzeli energičnu akciju, koja je naišla na razumijevanje u općinama, pa se možemo nadati da će i drugi u najskorije vrijeme slijediti njihov primjer. Na koncu ćemo se osvrnuti na još jednu okolnost. Ukinuta Naredba o čekićima za žigosanje drva predviđala je tri vrste čekića za žigosanje drva i to: za doznaku stabala, za žigosanje izrađenog drva i za oznaku šumskih šteta. Novi pravilnik predviđa samo dvije vrste čekića i to: za obilježavanje stojećih stabala i za žigosanje drvnih sortimenata pripremljenih za iznošenje iz šume. Propisivanje čekića za oznaku šumskih šteta Pravilnikom o žigosanju drva i izdavanju popratnica za drvo nije došlo u obzir, jer se odredbe ovog Pravinika odnose samo na žigosanje stabala određenih za sječu i žigosanje drvnih sortimenata pripremljenih za iznošenje iz šume i to u šumama u građanskom vlasništvu kojima ne gospodare privredne organizacije. Međutim propisivanje čekića za oznaku šumskih šteta ne dolazi u obzir ni u buduće. 57 |