DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Čekić za oznaku šumskih šteta upotrebljavao se od strane šumskoprivrednih organizacija u cilju da se označe i osiguraju tragovi stabala posječenih od strane trećih lica za razliku od onih posječenih u redovnom poslovanju organizacije, koja su se žigosala drugim čekićima kao i u cilju da bi se nad čuvarima šuma mogao voditi nadzor posebno u vezi s prijavljivanjem šumskih šteta nadležnim organima. .Sada kada je organizacijama koje gospodare šumama u društvenom vlasništvu prepušteno da same odabiru način kako će obilježavati stabla određena za sječu, i da li će i kako označavati Sortimente pripremljene za iznošenje iz šume. nema nikakve potrebe ni da im se propisuje žig odnosno način označavanja šumskih šteta. Za propisivanje žiga za označavanje šteta u šumama u građanskom vlasništvu, kojima ne gospodare privredne organizacije, nema osnova. Ovo iz razloga što organi vlasti ili od njih ovlašteni stručnjaci posao označavanja šumskih šteta u tim šumama ne vrše. N. Vučković NEKA PITANJA POLITIKE I OPĆIH PROBLEMA NAUČNOISTRAŽIVAČKE SLUŽBE ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE FNRJ Povećanje šumskog fonda, proizvodnje i produktivnosti rada u šumarstvu i drvnoj industriji nameće i naučnoistraživačkoj službi konkretne i neodložne zadatke. Više nego ranije rad naučnoistraživačkih institucija treba da se orijentira na takvu potrebu. Potrebno je analizirati stanje, otkloniti slabosti te rad naučno-istraživačkih ustanova usmjeriti zadacima koji će pomoći realizaciji operativnih planova šumskoprivrednih i drvnoindustrijskih organizacija. Predstoji Savjetovanje o problemima naučnoistraživačke djelatnosti instituta za šumarska i drvno industrijska istraživanja, pa je i ovih nekoliko riječi usmjereno u torn pravcu. Naučnoistraživački rad treba da prethodi radu operative, baš kao što saznanje o nekom pojmu prethodi njegovom ostvarenju. Uobičajeni proces rada se mijenja kada, bilo ispitivanjem van mjesta rada ili iskustveno na mjestu rada, otkrijemo nove elemente koji pojednostavljuju ili pojeftinjuju proizvodnju uz nepromijenjene prvobitne ili čak poboljšane karakteristike proizvoda. Naučnoistraživačka služba organizirana van ili na mjestu proizvodnje treba pratiti postojeći proces rada, ispitujući konstantno, uvjete njegovog poboljšanja odnosno povećanja proizvodnosti rada, kvalitete i kvantitete proizvoda, pronalaziti sasvim nova rješenja i osvajati nove proizvode. Kod toga je važno ne mjeriti našu proizvodnju i rezultate mjerilima koja vladaju na našem unutarnjem tržištu već ih mjeriti i mjerilima po vrijednosti u prometu i standardima na vanjskom tržištu. . Naučnoistraživačka služba, da bi bila efikasna, trebala bi biti organizirana tako — da je usko povezana sa radom na našim šumskim gospodarstvima. — da uvijek prethodi, svojim istraživačkim radom, radu i mjerama za povećanje šumskog fonda i |