DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Saradnja naučnih organizacija sa privrednim organizacijama Saradnja sa privrednim organizacijama dolazi do izražaja kroz rješavanje i obrađivanje tematike za račun tih organizacija kroz servisnu djelatnost u pogledu pitanja koja postavljaju organizacije i kroz održavanje seminara i drugih oblika saradnje i kontakata koji između terena i naučne ustanove postoje. Smatramo da ta saradnja ni iz daleka nije toliko čvrsta i jaka da bi bila dovoljna i efikasna. Razlog je u tome što naše organizacije nisu shvatile ili osjetile potrebu da u jačem opsegu uspostave kontakt i omoguće naučni rad svojim vlastitim sredstvima i na svojim vlastitim objektima. Jedna od formi saradnje sa terenom trebala bi biti i održavanje seminara za područje privredne organizacije na kojem bi se predavanja, vježbe, pokusi i demonstracije odnosile na konkretnu primjenu već gotovih i riješenih problema u praksi. Potrebno je da seminari radi upoznavanja i primjene budu dobro organizirani sa pomagalima, alatima, instrumentarijem, mehanizmima, strojevima i metodama koje bi na licu mjesta prikazala opravdanost primjene i upotrebe tih pomagala i metodike rada. Osnovno za uključivanje na takav način rada su sredstva koja treba da osigura kotizacija, budžet ili sama privredna organizacija. Ukoliko je uključivanje ovisno o sredstvima ono će se sprovoditi, s obzirom, na te mogućnosti a ukoliko je to ovisno o institutu kao organizatoru naučnoistraživačkog rada, ono će biti to bolje, što naučnoistraživačke ustanove budu više zahvatale neposredno u zadatke šumskih gospodarstava na terenu. S druge strane, ovo ne treba smatrati kao uključivanje u rješavanje svakodnevne tekuće problematike poduzeća, koju treba da riješi stalni stručni kadar poduzeća a institut treba da uvede ili organizira rad na nov način. Rješavanje tekućih poslova rada poduzeća nije zadatak naučnoistraživačke službe i njezine servisne djelatnosti, pogotovu, ako se radi o davno poznatim metodama rada. Konačno, uključivanje, treba sprovoditi putem odgovarajućih ustanova (Privredne Komore, Poslovnog Udruženja, Sekretarijata za šumarstvo ili Saveza Šumarskih Društava). Koordinacija rada treba postojati i na tom polju, tada će naučnoistraživački rad biti jedinstven i znati će se što se rješava i sa kakovim uspjehom. Pojedini stručnjaci, kako je to već rečeno, ne prate dovoljno rezultate koji su postignuti, pa ih prema tome i ne mogu primjenjivati u praksi. Tu manjkavost treba ukloniti održavanjem stalnih seminara. Tekući zadaci poduzeća onemogućuju da se stalni kadar bavi praćenjem i rezultatima nauke i istraživanja, pa je potrebno, da u tom pogledu, bude pomoći od naučnoistraživačke službe. Dovoljan broj publikacija ne dolazi do naših poduzeća. Trebalo bi utjecati na vrst publikacija, koja je s obzirom na karakter proizvodnje dotičnoj organizaciji potrebna. Potrebno bi bilo organizirati obavještavanje naših stručnih kadrova o novim metodama, radovima i strojevima i uputiti ih na detaljnije proučavanje putem određene publikacije. U tom pogledu osjeća se manjak kojeg treba ukloniti. Dopunska izobrazba kadrova za naučnoistraživačku službu Dopunsko obrazovanje kadrova u naučnoistraživačkoj službi trebalo bi biti: — specijalizacijama iz određenih oblasti u inozemstvu, — specijalizacijama iz određenih oblasti u tuzemstvu. |