DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— postdiplomskim studijem na fakultetima, — drugim kursevima, tečajevima, seminarima ili obrazovanjem, koji imaju karakter dopunskog obrazovanja odnosno sticanja specijalizacije. Upućivanje kadrova na specijalizaciju u inozemstvo vršeno je najčešće bez učešća i utjecaja instituta i njihove konsultacije. Najmanje je upućeno kadrova na specijalizaciju u inozemstvo, upravo iz šumarskih instituta. Kadrovi sa fakulteta i privrede imali su ako ne prednost a ono mnogo više mogućnosti za vršenje specijalizacije. Međutim specijalizacija kadrova ne vrši se samo u inozemstvu već odabranim programima i organizacijom na mnogo specijalističkih mjesta a i na posebnim seminarima i tečajevima unutar zemlje. Ovaj vid specijalizacije, zbog izuzetnih prilika i okolnosti u organizaciji i reorganizacijama naše struke, nije imao naročitih uspjeha. Osim što je manjkala organizacija dopunskog obrazovanja kadrova — manjkala su i materijalna sredstva za njihovo izvođenje. Smatra se da bi inicijativu za kretanje naprijed u tom pravcu trebala da preuzme zajednica fakulteta i instituta. U institutima nedostaju mlađi i srednji kadrovi. To je posljedica nestimulativnosti rada, nesređenih materijalnih uslova, nesistematičnosti u obrazovanju kadra, njihovo slabije nagrađivanje od nagrađivanja u privredi. Srednji kadar sa izvjesnom praksom i stručnim iskustvom, uglavnom iz materijalnih razloga, izbjegava takav materijalno nestalan i nesiguran posao. Mlađi kadrovi dolaze bez ikakve stručne prakse, koja bi za naučnoistraživački rad ipak bila potrebna ili odlaze na Fakultet gdje je njihovo dopunsko obrazovanje sigurnije u specijalističkom pogledu a perspektiva rada određenija i sigurnija. Sistem financiranja i materijalna osnova rađa naučnoistraživačke službe Opća karakteristika stanja jeste da za naučnoistraživački rad u šumarstvu nikada nije bilo dovoljno sredstava i materijalne baze pomoću koje bi se mogli urediti smještajni kapaciteti, laboratorije i kabineti sa odgovarajućim terenskim pokusnim stanicama i objektima, uređajima, instrumentarijem i opremom. Ulaganja i investicije su bile vrlo neznatne ili nikakove. Sredstva za tekuće poslovanje jedva su dostajala za plaće. Može se reći. da je od Oslobođenja na ovamo bilo etapa u kojima je financiranje bilo bolje, odnosno, da je bilo rukovodilaca naučnih institucija koji su bolje od drugih znali pronaći izvore financiranja i stvoriti bolje ili lošije uvjete rada i opremanja instituta. Iz toga slijedi da sigurnog sistema financiranja naučnoistraživačke službe nije bilo ali je bilo izvora financiranja koji su bili pristupačni okretnijima. Prema stvarnim potrebama, sredstava nije bilo dovoljno, a to je onemogućilo solidnu pripremu i izvršenje pojedinih zadataka. Tražila su se i danas se traže rješenja za koja je u prošlosti trebalo izvršiti niz opažanja i mobilizirati niz stručnjaka na većem broju objekata da bi se došlo do rezultata. Jedan od razloga mnogih neriješenih pitanja u šumarstvu leži i u tome što za ozbiljan, detaljan i studiozan rad na pojedinim problemima nije bilo dovoljno sredstava. Mišljenje je da je sadanji način financiranja neefikasan i nedovoljan. Naučnoistraživačke ustanove moraju imati osigurana sredstva za rad. Njima se daju zadaci a i sredstva za izvršenje tih zadataka. Nije opravdano prepustiti 62 |