DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 65 <-- 65 --> PDF |
naučncistraživačku ustanovu da se snalazi kako zna i može. Najmanje je opravdano da se može sprovesti princip autofinanciranja instituta. Princip kotizacije mogao bi osigurati sredstva koja bi se dijelila po ključu, koji bi trebao biti ovisan o obimu i važnosti zadatka. Ako nije moguće sprovesti princip kotizacije za akumulaciju sredstava za financiranje naučnoistraživačkih radova onda je osiguranje budžetskih fondova pri Federaciji i republikama jedini izlaz u problemu financiranja. Prepustiti sasvim privrednim organizacijama da odluče da li će ^sudjelovati ili ne u financiranju jednog podhvata. koji može imati dugoročniji i širi značaj, također je neprihvatljiv stav. Poznato je da će privredna organizacija prema stanju svojih sredstava i tržišta primiti ili odbiti suradnju, što je u današnjim uslovima rada i razumljivo. Treba isključiti način da naučne ustanove budu prisiljene tražiti sredstva i nuditi svoje usluge iz razloga da bi se održale na površini. Precstaje da na osnovu ovoga pitanja predložim da financiranje naučnoistraživačkih ustanova bude: — zakonom propisanom kotizacijom šumskoprivrednih organizacija kao pretežni dio ili — osiguranjem takovih budžetskih fondova, kao što su Savezni ili Republički fondovi za naučni rad. koji će osigurati normalan naučnoistraživački rad u šumarstvu i drvarskoj industriji. Ukoliko se prihvati princip financiranja osiguranjem jakih fondova, moglo bi kao dopunsko financiranje da bude financiranje po tematici koja se obrađuje za račun šumskoprivrednih organizacija. Ovaj kratki osvrt na opće probleme naučnoistraživačke službe pokazuje potrebu radikalnijeg pristupanja ovoj materiji s gledišta reforme naše dosadašnje prakse. On ima isključivi cilj da naporima sviju osigura osnovu za uspješniji rad naučnoistraživačke službe u šumarstvu i drvarskoj industriji. V. Živković |