DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Ostvareni prihodi i osobni rashodi kreću se u planiranim okvirima. Materijalni
rashodi ostvareni su samo sa 39,4%, jer nisu izvršeni predviđeni radovi oko popravka.
zgrade, zatim uvez knjiga iz biblioteke i nabavka inventara. Funkcionalni rashodi
ostvareni su samo sa 41,3"/», jer se je izdavanje stručnih novih publikacija kretalo
u manjem opsegu nego što je bilo predviđeno.


Inž. Petar Dragišić podnosi izvještaj nadzornog odbora o pregledu blagajničkog
poslovanja Saveza za razdoblje cd 1. I do 30. IX 1962. sa slijedećim konstatacijama::


Dinara


— stanje žiro-računa na 30. IX 1962. g.
6.779,335
— ukupni rashodi od 1. I do 30. IX 1962. g.
6,119.253
od
čega:
Dinara


— u gotovu 3,902.266
-*- putem banke 2,216.987

tuđa novčana sredstva SITŠIDJ za troškove
oko IV kongresa 2,599.0«2
cd čega je utrošeno 2,443.866

ispostavljene fakture 10,241.494
— realizirane fakture
8,889.166

nepodmirene obaveze 143.843
Do dana pregleda blagajničkog poslovanja, 12. XI 1962. g. proknjižena je svas
dokumentacija uključujući rujan 1962. g.


Nadzorni odbor je mišljenja da blagajničko poslovanje zadovoljava.


Prije prelaza na diskusiju o podnesenim izvještajima predsjednik čita brzojave,
primljene od Saveza ITŠID Jugoslavije i Slovenije, u kojima se izražavaju želje za
uspješan rad plenuma.


U diskusiji o podnesenim izvještajima u sažetom obliku izneseno je kako slijedi:


Ing. I. Oštrić: Predlaže da se izradi program investicija za područja kotareva
i republike kako bi se izbjegla ulaganja koja nemaju ekonomskog opravdanja. Smatra
da Šumarski list još uvijek ne donosi dovoljno članaka iz prakse i da nije razvijena
polemika o stručno-ekonomskim postavkama pri rješavanju problema iz oblasti šumarstva
i industrijske prerade drva.


Prof. dr ing. B. Kraljić: Navodi kako je bilo slučajeva da investicijski elaborati,.
izrađeni cd pojedinih stručnjaka, nisu dali pune ekonomske efekte, da to nanosi štetu
privredi, pa predlaže da investicijske elaborate izrađuje naučno-istraživačka služba.
Smatra da bi trebalo izraditi tehničke norme, da na izradi normi treba da radi operativa
uz nadzor i rukovodstvo naučno-istražiivačke službe, da se bez ovih normi ne
može uspješno rukovoditi poduzećima i da je stoga u poduzećima potrebno više
normiraca. Predlaže da seminare o rukovođenju poduzećima organizira Institut za
šumarska istraživanja. Smatra da postoje nedostaci kod raspodjele dohodaka, da još
nisu dovoljno iskristalizirani stavovi o ekonomskim jedinicama i da je Savez pozvan
da na ovim pitanjima pruži pomoć operativi. Program rada naučno-istraživačke službe
nije koordiniran, da u programu ima tema manjeg značaja, a nedostaju one općeg
značaja. Institut za šumarska istraživanja sastavio je oko 200 tema, pa je mišljenja
da nisu osnovan: prigovori da Institut nudi operativi samo one teme za koje ima
naučne saradnike.


Ing. B. Hribljan ističe da je osnovan DIT za kotar Bjelovar zahvaljujući inicijativi
i zalaganju Kotarskog šumarskog društva. DIT, međutim, u svom radu nije
naišao na dovoljno razumijevanja i podrške kod organa vlasti. Prilikom predlaganja
šumsko-privrednih područja komune su zastupale lokalistička gledišta, pa je zbog
toga došlo do nesporazuma između organa uprave i stručnih organizacija.


Inž. Ferdo Šulentić: iznosi da su neke komune trošile sredstva za izradu investicijskih
programa, koji se nikad nisu realizirali, pa smatra da bi Savezu trebala
pripasti velika uloga na pitanjima investicija u šumarstvu i industrijskoj preradi drva.
Za stručno školstvo smatra da nema jedinstvene orijentacije. Stručni kadar nije u
operativi uvijek racionalno i pravilno zaposlen, a ima slučajeva da se odbija prijem
stručnjaka.


Inž. J. Lipovščak prikazuje stanje školstva srednjih kadrova. Umjesto srednjih
šumarskih škola osnovane su dvogodišnje škole za kvalifikovane radnike, za koje je