DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Hummel kaže, da index od 20% znači standardni razmak među stablima, kcji odgovara stepenu prorjeđivanja e/D, a smatra se normalnim za mnoge četinjače u Engleskoj, izuzev ariš na koji se primjenjuje stepen D. Index od 23% odgovara stepenu prorjeđivanja D. Index od 29% smatra se vrlo velikim; postignut je u kulturama Pinus radiata. DANSKA Neki su istraživači tvrdili, da kulminacija volumnog prirasta nastupa pri jakim proredama; drugi su tvrdili, da je ta kulminacija vezana uz slabe ili nikakve prorede. Međutim, najnovija istraživanja to pobijaju. Rezultate tih istraživanja najjednostavnije je objasniti grafički. Na slici 1 prikazan je odnos između tekućeg godišnjeg volumnog prirasta i stepena prorjeđivanja. Na ordinatnoj osi nanesen je prirast u procentima najvećeg mogućeg prirasta za izvjesnu sastojinu i starost. Na .apscisnoj osi je prikazana temeljnica ili drvna masa u procentima najveće moguće temeljnice, odnosno najveće moguće drvne mase za izvjesnu sastojinu i starost. Krivulja na slici 1 prikazuje kako se kreće tekući volumni prirast, ako se temeljnica, odnosno drvna masa, smanjuje. Uz najveću moguću drvnu masu (100), tekući volumni prirast iznosi 100%. Ako se najveća moguća drvna masa smanji za polovicu, tekući volumni prirast ostaje gotovo jednako velik. Nakon daljeg smanjenja drvne mase, krivulja tekućeg prirasta naglo pada i dolazi na nulu, kad je drvna masa iz šume potpuno uklonjena. To praktički znači ovo: gotovo isti volumni prirast postiže se u sastojini s maksimalnom drvnom masom kao i sa polovicom te drvne mase! Ipak, krivulja prirasta listopadnog drveća nešto polaganije pada nego krivulja četinjača, jer listače imaju veću sposobnost, da poslije proreda zatvaraju sklop sastcjine. »00* 90 80 70 60 50 +0 30 20 -10 L_ 100 90 30 ~ 70 60 50 40 30 20 II V / Odnos prirasta i obrasla oremo ^o´/ert: Treba naglasiti, da su ti eksperimenti vršeni uglavnom u bukovim i smrekovim šumama i da zaključke ne možemo u cijelosti protegnuti sa sigurnošću na sve ostale vrste drveća. Sto se tiče hrasta, čini se. da opadanje volumnog prirasta nastupa ranije nego kod bukve, na što su već ukazali neki autori (Wiedemann, 1951; Lövengreen, 1951; Möller i Nielson, 1953). |