DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 75 <-- 75 --> PDF |
ćavaju kako kvalitet tako i kvantitet proizvodnje. Smatra da postavke gospodarske osnove ne mogu i ne smiju biti fccčm´ca radova uzgoja i njege i da bi mjere njege trebalo poduzimati prema stvarnom stanju sastojina na bazi naprednog savremenog gledanja na uzgoj, a ne prema postavkama gospodarske osnove koja iz bilo kojeg razloga nije predvidjela mjere njege odnosno odgovarajući intenzitet njege. Zatim, iznosi problem unošenja četinjača u šume listača s obzirom da jeleni i srne čine velike štete. Ped´gnute kulture ariša na području Šumskog gospodarstva Voćin, na predjelima ciko Loma i Točka dijelom su vrte oštećene, dijelom uništene, a ostali dio je ugrožen. Predlaže da se za iduće plenarno zasjedanje pripremi savjetovanje o problemu očetinjavanja i šteta od divljači. Ing. Franjo Knebl, sekretar sekretarijata za šumarstvo NRH: Izražava da mu je drago što prisustvuje Savjetovanju s obzirom na teinu i to iz dva razloga. Prvo, što smatra da povećanje proizvodnje u šumskoj privredi treba da se realizira podizanjem plantaža i intenzivnih kultura s vrstama drveća brzog rasta kako listača tako i četinjača i drugo, što je potrebno da se u postojećim šumama podigne prirast do maksimuma, primjenjujući pored drugih mjera i njegovanje sastojina, zasnovano na dostignućima naueno-istraživačkog rada. Podvlači da će naše šume u perspektivi dobivati sve više rekreativni značaj s obzirom na naš industrijski razvoj, kao što su šume u industrijski razvijenim zemljama dobile rekreativni i zaštitni karakter. Intenzivnim gospodarenjem u postojećim šumama može se sječivi etat znatno povećat´´. Pri tome će se dobiti znatne količine prorednog drvnog materijala, a u našim uvjetima često onaj koji je ostao iza ranijih sječa kvalitetnih stabala. Njegovanjem i pravodobnim prorjeđivanjem sastojina omogućuje se pravilan razvoj boljih individua, čime se kvantitativni i kvalitativni prirast može povisiti u vrijednosti i do 50IJ/o. Iskorišćavanje drvnog materijala koji se dobiva njegom i proredom traži i odgovarajuće uvjete. Treba podizati kapacitete mehaničke i kemijske prerade, koji će prerađivat´ baš takav drvni materijal. U ovim uzgojnim zahvatima treba da lično učestvuju inženjeri, da dobro obuče i nadziru radnike u izvršavanju uzgojnih mjera. Stručnjaci bi trebali provoditi na ovim radovima 30—5013/o svog radnog vremena. Smatra da su u referatu preuveličani troškovi čišćenja i njege sastojina, a oni se u pravilu financiraju iz amortizacije za regeneraciju šuma. Na koncu obavještava o najavljenim novim mjerama u našenn privrednom sistemu u odnosu na šumarstvo. S obzirem da se za investiranja u šumarstvo ubuduće neće moći do- b:ti zajmovi iz OIF-a potrebno je da šumska gospodarstva odrede što veću amortizaciju za regeneraciju šuma, jer će se doprinos po 1 m3 posječene i realizirane drvne mase povisiti na 1.700 dinara. Ne predviđa se povećanje sječe jelovine, a svaki kubni metar premirat će se sa 2. 000 Din, od čega 507o u korist šumarstva, a 50"/o u korist drv. industrije. Smatra da bi trebalo ukinuti porez na promet piljene građe i papira, kako bi prerađivači mogli plaćati višu cijenu za .sirovinu, te da se šumarstvo oslobodi plaćanja doprinosa od vanrednog dohotka. Ing. Z. Hajdin: Spominjući stručnjake koji su propagirali i intenzivno radili na problemima njege šuma, ističe na tom polju zasluge i uporni dugogodišnji rad ing. P. Dragišića. Poziva mlađe stručnjake, da se ugledaju u taj primjer i da poklone brigu njezi šuma. U pogledu uputstava o njegi šuma predlaže, da se postojeća uputstva nadopune s novim koncepcijama (koreferat dr I. Dekanica). Zatim predlaže, da se pristupi kategorizaciji svih šuma na one u kojima se može i treba vršiti njega, zatim na one u koje treba unositi četinjače kao i na one koje odgovaraju za nasade vrsta drveća brzog rasta i intenzivnog uzgoja. Na taj način razvrstale bi se površine i tako bi se znalo na kojim mjestima i koliko površine stoji na raspoloženje za pojedine akcije unapređenja šumarstva. Prof. đr ing. M. Anić: Slaže se sa referatom i koreferatima, podvlači važnost problema njege šuma i smatra da je za evo savjetovanje odabrana problematika koja je itekako prioritetna. Smatrao je da je stanje šuma u NRH bolje nego što je izneseno u glavnom referatu. Iz referata proizlazi da su prvi zahvati njege šuma prevedeni na 299.000 ha, dok je 105.000 ha ostalo bez intervencije. Stoga je potrebno da operativa provede ubrzane korekcione zahvate. Za preborne šume treba pretresti problematiku kako prebornih sječa tako i njege. Njegovanje šuma u Evrop/i i u SSSR ostvaruje se na bazi razdiobe šuma u tpove s fitocenološkog gledišta, za koje 73 |