DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 76 <-- 76 --> PDF |
su obrađene metode njege. Smatra da bi šumarske stručnjake trebalo rasteretiti poslova administracije, kako bi se mogli više angažirati na šumsko-uzgojnim radovima. Prof. dr ing. B. Kraljić: Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH izradio je metodiku optimalne njege visokih jednodcbnih šuma, koju bi usvajanjem od šumarske operative trebalo primjenjivati. Prema podacima referata u petogodišnjem razdcblju putem selektivnih proreda prosječno godišnje može se u NRH ostvariti ako 1,500.000 m3 drvne mase, što je Ukoliko se sva navedena drvna masa ne posiječe, ona će pretežno propasti i štetiti pravilnom razvoju ostalih boljih stabala. Možda još nema jedinstvenog gledišta stručnjaka, pošto neki smatraju da ne treba više težiti za kvalitetom drvnog prirasta s obzirom na sve veće učešće kemijske prerade drva, koja uglavnom ne traži naročitu kakvoću. Ne treba zaboraviti da je teško proricati budućnost. Činjenica je da industrija tanina i suha destilacija drva danas proživljava krizu, da se već danas postavlja problem rentabilnosti i plasmana drvnih ploča, a kraj svega toga, uzgajivači ne mogu pogriješiti ako se orijentiraju na drvni prirast najveće količine i najveće kakvoće odnosno na najveću ukupnu vrijednost. Dužnost je proizvođača da pogoduje stvaranju što bolje kvalitete i uopće što boljih uvjeta bioproizvodnje. Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH u zajednici sa Šumarskim fakultetom spreman je da o tim problemima održi niz seminara d tečajeva. Da bi se uspješno i na vrijeme izvršili zadaci njege šuma, potrebno je prije svega ovladati suvremenom metodikom njege šuma i postići kako jedinstvenu politiku tako i jedinstveno djelovanje svih šumarskih stručnjaka. Kako je znatna drvna masa iz selektivnih sječa pretežno tankih dimenzija, potrebno je prije predloženih mjera njege šuma dobro proučiti način efikasnog iskorišćavanja te drvne mase i podignuti adekvatne kapacitete. Ovaj se problem intenzivno proučava u inostranstvu, a u NRH navedeni Institut i Fakultet. Ovaj studij dosad je financiralo Šumsko gospodarstvo u Delnicama, a za dovršenje potrebna su još znatna dopunska sredstva. Posebno podvlači da bi trebalo na temelju naučnog istraživanja doći do metode utvrđivanja vrijednosti drvnog prirasta. O tome ovisi pravilno bilanciranje uspjeha proizvodnje drva na panju, pa i stimulativnost unutrašnje raspodjele osobnih dohodaka u šumskim gospodarstvima. Ova istraživanja intenzivno se vrše u Poljskoj, ÖSR, SSSR i drugdje. Navedeni Institut i Fakultet spreman je da započne s ovim istraživanjima, ako bi šumarska operativa primila financiranje. Da bi se šumarski stručnjaci mogli što više rasteretiti od poslova administracije, potrebno je na navedenom Fakultetu i Institutu održavati seminare o rukovođenju, pripremi rada, o tehnSčkom normiranju, planiranju, obračuni po ekonomskim jedinicama i si. U tu svrhu u Institutu se osniva pored odjela za mehanizaciju i odjel za ekonomiku i organizaciju šumskog poduzeća, a na Fakultetu je osnovan Zavod za organizaciju proizvodnje u šumarstvu. Te su ustanove spremne da na ovom području pomognu nastojanja naše šumarske operative. Ing. B. Mačešić: Navodi da unatoč toga, što je naša zemlja bogata prirodnim bogatstvima, ona nisu racionalno iskorišćena. Potrebno je uskladiti sirovinsku bazu i kapacitete prerade. Ako se pođe od sirovine ka preradi, onda treba riješiti problem optimalne drvne mase. Ovo tim više, što smo u oblasti kemijske prerade drva na približno posljednjem mjestu, a s proizvodnjom celuloze iz drva tek smo zapravo počeli. Ako se pak pođe od prerade ka sirovini, potrebno je riješiti problem optimalnog iskorišćavanja date drvne mase. Pri tome bi trebalo vaditi računa da granice društveno-političkih zajednica i šumskih gospodarstava ne budu smetnja za podmirenje kapaciteta prerade s potrebnom sirovinom. Glavno je da se ostvari proizvodnja visoka po količini i kvaliteti, a pri tome je organizacijski oblik od drugorazrednog značaja. Ing. V. Hren: Smatra da treba pristupiti izradi grube tipologije šuma, koja će pokazati gdje treba vršiti njegu, konverziju, zaštitu šuma i dr. Ovo može izraditi najbolje i najjeftinije Institut za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu. Ing. I. Oštrić: Ističe potrebu što racionalnijeg iskorišćavanja drvne mase iz proreda i smatra, da bi od nadležnih institucija trebalo garantirati potrebe na celuloznom drvetu, drvnom ugljenu li ogrjevnom drvetu. Kao primjer pogona, koji sada jedini prerađuje tanki materijal, navodi pilanu u Mikleušu. Daje prednost mekim lista |