DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 77 <-- 77 --> PDF |
čama, pa predlaže da se više uzgajaju trepetljika, lipa i breza. U pogledu smanjenja troškova proizvodnje predlaže racionalizaciju radova oko obilježavanja stabala, izrade, izvoza i iznošenja, a umjesto makljanja celuloznog đrveta gulenje kore. Ing. V. Čatlak: Mišljenja je da je problem njege šuma u pravo vrijeme stavljen na stručno savjetovanje. Šumska gospodarstva kao mlade privredne organizacije učvrstile su svoje pozicije i dosad su mnogo korisnog učinile, pa treba očekivati da će u buduće potrebni radovi biti izvršeni u većem obujmu. Smatra da se stručnjaci još uvijek dovoljno ne angažiraju za stručne radove. Pridaje veću važnost povećanju proizvodnje i kvalitete nego unovčenju drvnog materijala iz radova na njegi šuma. Ing. M. Kotarski: Drži da bi putem tješnje veze stariji stručnjaci trebali prenositi svoja iskustva ,na mlađe, kako bi brže i bolje teoriju mogli primjenjivati u praksi i steći, potrebnu odvažnost u radu. Zagovara obimniji uzgoj mekih listaća, johe i topole, i pravodobnu njegu sastojina. U pogledu njege iznosi primjere paradoksa: topole se uništavaju kemijskim sredstvima, a njih se ponovno uzigaja nakon šteta od pepelnice; na drugim mjestima uzgaja se ariš i drugi četinjari, što opet uništava divljač. Zato smatra da treba postojati forum, koji će pomoći privrednim organizacijama u pogledu usmjeravanja. U pogledu najnovijeg stanja u srednjem stručnom školstvu navodi da dvogodišnja škola za kvalificirane radnike u Karlovcu prima polaznike sa svršenom osmoljetkom tako da svršeni učenici te škole kao kvalificirani šumski radnici nisu ni punoljetni (16 godina starosti). Ing. V. Škorjanec: Rezimira probleme kao što su deficitaran drvni fond, povećanje proizvodnje, plantaže, intenziviranje uzgojnih radova, mreža puteva, usklađivanje prerađivačkih kapaciteta i dr. Ističe da selekcione prorede ublažuju deficitarnost na drvu, a tim putem se ne dobiva samo loš nego i bolji materijal. Predlaže da se referat o njegi šuma prihvati kao buduća stručna politika šumarstva. Ing. I. Jankavić: Razmatra probleme koji postoje iz oblasti njege šuma i predlaže da se u uređajnim elaboratima etat prorede ne propisuje po drvnoj masi nego po površini. Pošto je diskusija završena, zaključeno je da Komisija za zaključke na osnovu podnesenog referata i koreferata te diskusije sastavi zaključke odnosno preporuke. Sutradan, 22. XI 1962. god. obrađivač glavnog referata ing. Pero D r a g i š i ć demonstrirao je učesnicima Plenuma i Savjetovanja radove njege na pokusnoj plohi »Ratkovac«, gospodarske jedinice »Papučica«. Prije demonstriranja izvršenih zahvata na pokusnoj plohi za njegu odraslih čistih bukovih mladika ing. P. Dragišić je izložio zadatak istraživanja, tretman i opseg zahvata. Komisija za zaključke na osnovu diskusije prilikom savjetovanja o njegi šuma izradila je slijedeće PREPORUKE 1. Da se na slijedećem Plenumu razmotri problem očetinjavanja. 2. Da se na slijedećem Plenumu razmotri problem šteta od divljači. 3. Postavke šumskouređajnih elaborata treba uskladiti s potrebom provođenja selektivnih i svjetlonosnih proreda. 4. Šumsko-uzgojne zahvate treba ostvarivati pravodobno, jer su tada najefikasnije. 5. Istodobno s podizanjem plantažnih šuma treba najintenzivnije njegovati postojeće šume prema metodama naučno-istraživačke službe. 6. Ne treba nikako zaboraviti veliko značenje šuma po njihovim u novcu neizmjerljivim efektima i sve veće rekreativno značenje šuma u skoroj budućnosti. 7. Intenzivnim šumskim gospodarenjem može se podići vrijednost drvnog prirasta i do 50"/o. Pri njemu u sječnim drvnim masama karaktera njege šuma prevlađuju tanji drvni sortimenti. Potrebno je proučiti optimalno iskorišćivanje i te drvne gromade (financirati tu temu pri naučnim ustanovama) te i na tu drvnu masu orijentirati nove kapacitete prerade. |