DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Pored toga treba imati pred očima, da su spomenuti eksperimenti obavljeni na specijalnim, dobrim, glacijainim tlima, u blagoj klimi Danske, gdje bukva — nacionalno dansko drvo — uspijeva uz morsku obalu. Jasno je. da rezultati istraživanja u Danskoj ne moraju vrijediti za sve prilike. Danske prorede su stare. Godine 1811 je C. D. F. Reventlow, ministar, predsjednik i šumoposjednik u Danskoj, iznio svoje principe o prorjeđivanju šuma. Njegove ideje i njegova shvaćanja mnogo su se razlikovala od njemačke koncepcije, koja je u to vrijeme dominirala. Reventlow je vjerovao, da manja drvna zaliha (jake prorede) pruža veću korist, jer se prvo. na taj način povećava volumni prirast, drugo, jer se postizava veće ukamaćenje i treće, jer se u kraće vrijeme polučuju deblja stabla. Prvu postavku Reventloiv nije uspio dokazati, no druga i treća ostale su neoborive i stimulirale su novi način prorjeđivanja u Danskoj. Taj novi način prorjeđivanja sastoji se u produkciji najvrednijeg drva. Kad u Danskoj šumar obavlja doznaku, on ne traži stabla za sječu. Naprotiv, on traži najbolja stabla, na kojima će se gomilati najvredniji prirast. To su stabla ravnih debla bez kvrga s lijepo razvijenom krošnjom. Između tih kvalitetnih stabala, šumar bira ona najbolja i to na takav način, da ona budu rasprostranjena u sastojini onako kako bi to trebalo da bude na koncu ophodnje. Prema tome´ prvi cilj šumara je u tome. da usmjeri razvoj najljepših (elitnih) stabala u najpovoljnijem smjeru. Drugi njegov cilj sastoji se u tome, da istovremeno vodi računa o drugorazrednim stablima, koja će se u sastojini zadržati dulje ili kraće vrijeme već prema prilikama i situaciji. Elitna stabla se označuju definitivnom oznakom — kao buduća stabla — tek onda, kad je čovjek siguran, da će ona svoj kvalitetni razred i prirasni potencijal zadržati. Danske je prorede teško komparirati s proredama u nekim drugim zemljama i uvrstiti ih u neku šablonu. Uglavnom se može reći. da su danske prorede jake u komparaciji s proredama u ostalim zemljama, jer u danskim šumama na koncu ophodnje ostaje na jedinici površine relativno maleni broj stabala. U dobrim ekološkim prilikama 150-godišnje hrastove sastojine imaju u dominantnoj etaži oko 50 stabala po hektaru, bukove 120-godišnje sastojine imaju u dominantnoj etaži oko lOu stabala po hektaru, a smrekove sastojine u dobi od 70 godina imaju oko 150 stabala. Za danske šume Möller je 1933 izradio prirasno-prirpdne tablice za bukvu, hrast lužnjak i običnu smreku. Te tablice iskazuju za različite starosti sastojina optimalni broj stabala, optimalnu drvnu masu i optimalnu temeljnicu po jednom hektaru. Praktični šumar koristi Möllerove tablice pri prorjeđivanju, jer ima uvijek pred očima optimalno stanje — definirano u tablicama — koje i roba postići. JUGOSLAVIJA Numeričke prorede su u našoj zemlji nove. U tom smjeru spominjemo formulu za intenzitet prorjeđivanja (i), koju smo izveli pred desetak godina (vidi članak Dr D. Klepac: Nekoliko formula za intenzitet sječe. Šumarski list 9/10 od 1953). 1 1 i = (1 ) . . 100 1 -0p1 q |