DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 83 <-- 83 --> PDF |
do dimenzija od 8,5 cm prsnog promjera visinski iznad lužnjaka, a poslije ga lužnjak prestiže visinom. U mladosti je bržeg rasta od lužnjaka, a tokom cijeloga svog razvoja polaganijeg je rasta od poljskog jasena. Autor je utvrdio da lužnjak dobro podnosi zasjenu poljskog jasena. Na temelju visina stabala na pokusnim plohama i ustanovljenih obliičniih brojeva staibalaca metodom sekcianiiiranja izradio je autor tablice drvnih masa za đebljinske stepene od po 0,5 cm za lužnjak, poljski jasen i nizinski brijest. Autor je utvrdio da prosječni godišnji prirast tih imješovitih sastojina iznosi cea 7 mVha. Prosječna širina goda u glavnoj etaži sastojiine ustanovljena je za lužnjak sa 1,7 mm. poljski jasen sa 1,6 mm i nizinski brijest sa 1,6 mm. Na temelju svih tih elemenata, bioloških svojis.tava vrsta drveća li karakteristika tla odredio je autor jednu kontrolnu pokusnu plohu na kojoj će se proučavati prirodni razvoj saistoijine bez utjecaja čovjeka te dvije pokusne plohe na kojima će se različitim načinima i intenzitetom proučavati najpovoljniji tretman tih sastojina obzirom na kvantitativni kao i na kvalitativni prirast. Na pokusnoj plohi I izvršio je proredu s intenzitetom po masi od 53l;´/o, a ina pokusnoj plohi II s intenzitetom od 44%. Intenziteti po etažama i vrstama drveća prikazani su tabelama. Obzirom na učešće po masi najvažnije je promatranje intenziteta za poljski jasen. Ustanovljen je način i intemzltet zahvata u glavnu i nuzgređnu etažu sastojine kao nosioca proizvodnje drvne mase. Kod tretmana jasena intenzitet je na pokusnoj plohi I vrlo jstk kako bi se što prije došlo do takvog prirasta, da širina goda iznosi oko 3 mm jer su istraživanja Benića pokazala da tada jasenovina ima najbolja tehnička svojstva, dok se za najvrednuju hrastovinu traže uski godovi. S obzirem na ekonomičnost prorjeđivsmja tako mladih sastojiina utvrdio je autor da je relativno korisna drvna masa (iznad 2 cm srednjeg promjera oblica 1 m dužine) iznosila u ovom prvom zahvatu i u toj dobi, preko 30 nrVha. Ti podaci govore da je već rentabilno prorjeđivanje tako mladih sastojina. Kvantitativno i kvalitativno povećanje proizvodnje drvne mase u mješovitim sastojinama brežuljkastih terena U šumama brežuljkastih terena koje pripadaju cenozli kitnjaka i običnog graba (Querceto-Carpinetum oroaticum Horv.), kod prirodne regeneracije pojavljuje se dominantno učešće običnog graba na račun kitnjaka i bukve. Cesta i ´Obilna fruktifikaeija običnog graba, brzi rast u ´mladosti, podnošenje zasjene i otpornost na mraz, daju mu u biološkom pogledu startne prednosti pred kitnj alkom i bukvom. Autor je istraživao u tom tipu šume u Jamaričkem Brdu mogućnosti povećanja proizvodnje kvalitetne a i totalne drvne mase, putem raznih načina i intenziteta protrjeđivanja, vodeći računa o negativnim biološkim svojstvima običnog graba — u odnosu na hrast i bukvu — u tim mješotim sastojinama. Prilikom prirodne iregeineracije starih sastojina lužnjak je unesen podsijavanjem. Autor je utvrdio, da je lužnjak zauzeo mjesto kitnjaka i ´na taj način je sastojina oplemenjena (obogaćena). Kod prvog tretmana sastojina 1956. godine (koje do tada nisu uopće bile njegovane) sastojine su bile stare 21 godinu a kod drugog tretiranja starost sastojina je bila 25 godina. Autor je svoja istraživanja bazirao na tri pokusne plohe (IV, V i VI) od kojih je jedna poslužila kao kontrolna (VI). Na toj plohi nisu vršeni nikafcovi zahvati 1956. god. kao ni 1960. osim obaranja sušaca. Na druge dvije plohe izvršene su prorede 1956. i 1960. godine, ali na dva različita načina i intenziteta obzirom na zahvate u pojedine etaže sastojiina. Klasifikacija stabala izvršena je analogno kao što je opisana u radnji autora: »Elementi za njegu mladih sastojiina u poplavnom području posavskih šuma«. Autor je istraživanjima tokom 1956. i 1960. godine utvrdio, da je prosječni prirast na kontrolnoj plohi netretirane sastojine iznosio do 21. godine starosti sastojine 6,61 nr´Vha, a u periodu istraživanja tj. za četiri godine (do starosti sastojine od 25 godina) godišnji prirast iznosio je 7,20 mVha. Kvantitativno povećanje prirasta iznosilo je godišnje 0,59 rcvVha. Na pokusnoj plohi tretiranoj »klasičnim načinom« s intenzitetom prorede od cea 35rl/o po masi, prosječni prirast iznosio je do 21. godine starosti netretirane sastojine 6,96 nrVha, a nalkon tretmana tokom zadnje četiri godine prosječno 8,56 nrVha. Kvantitativno povećanje prirasta iznosilo je godišnje 1,60 m3/ha. Na pokusnoj plohi tretiranoj prema biološkim svojstvima pojedine vrste drveća metodom autora, a s intenzitetom od cea 44°/», prosječni prirast netretirane sastojine iznosio je do 21. godine starosti 6,46 mVha, a nakon tretiranja tokom zadnje četiri godine 9,11 m/3ha godišnje. Kvantitativno 81 |