DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 85 <-- 85 --> PDF |
ocijeniti dz podataka u tabelarnom pregledu. Kako iz tih podataka vidimo, u naznačenom vremenskom razmaku površine pod šumom povećale se od 1825. do 1953. god. od oko 23!7(i na preko 33lo/o tj. za preko 48IJ/o. Od 39 katastarskih općina samo u jednoj, u k. o. Medvode, smanjila se prvobitna površina šume za 17,5%, dok se u ostalim povećala (nekima i nekoliko puta: u više k. o. za 2,6 do 2,7, pa i za preko četiri do pet (puta — k. o. Godešič). To je povećanje šume bez sumnje izvršeno najviše na teret pašnjaka, ali ima i njiva koje su bile pošumljene. No to ne znači, kako navodi i autorica, da u tom vremenu nije bilo i krčenja šuma, ali je intenzitet pošumljavanja novih površina bio jači od krčenja. Koji su motivi uvjetovali povećanje površina pod šumom i na koji se način šuma širila? Tokom vremena motivi i uzroci bili su različiti. Prva prevođenja pašnjaka a i obrađivanih površina u šumu datiraju iz polovice prošlog vijeka imala su za cilj povećanje proizvodnje šušnja za nastor stoci. Ta se pošumljavanja vršila sadnjom hrastovog žira i borovih češera. Zanimljivo je, da izgradnja željezničke pruge (1857. god.) nije imalaza posljedicu pojačanu sječu šume kao u nekim drugim područjima (Kamniškom napr.). Drugi jači zamah pošumljavanja i to pretežno na njivskim površinama, kako slabijim tako i boljim, javlja se krajem XIX vijeka. I opet je poticaj potrebe poljoprivrede. Intenzifikacija poljoprivrede zahtijeva i veće količine gnoja, a do ovih se može doći i pojačanjem nastora pod stokom. Drugi je uzrok pritisak uvažanog žita na lokalno tržište, pa se njive pretvarale u pašnjake a pašnjaci u šume. Osobito one udaljenije od kuća. Tada se pošrimljavanja vrše i sadnicama hrasta i jche. Od 1900 g. pa naprijed, nova pošumljavanja uvjetuju povoljnije cijene drveta nego li su bile prije te »šuma nije više samo dobrodošao privjesak seljačkog gospodarstva, jer mogućnosti dobre prodaje drva osiguravaju od šume veći priihod nego od Dcljoprivrednog iskorišćavanja«, veli autorica. Povećanje površina šume između dva rata posljedica je i osnivanja industrijskih poduzeća, jer znatan dio radne snage napušta .seljački rad i odlazi u tvornice (analogan slučaj kao napr. i u okolici Splita — op. P.). Ali u posljednje vrijeme industrijalizacija dovodi i do smanjenja površina pod šumom i to radi izgradnje naselja u blizini industrijskih središta (Kranj. Medvode). Međutim ta se krčenja »srećom«, kako kaže autorica, vrše »na slabim tlima«. Vrijedno je zabilježiti i mišljenje tamošnjih seljaka, da je seljačkom gospodarstvu potrebno toliko šume koliko ima i njiva tj. omjer njive : šume treba da iznosi 1 :.l tj. šume je potrebno znatno više, nego se to obično smatra (1/3 do 1/4 cjelukupnog zemljišnog posjeda). I opet radi stajskog gnoja, šumski sušanj zamjenjuje slamu, koja se tamo redovno potroši kao krmivo za stoku. Ali te potrebe ipak nisu tolike, konstatira autorica, da se pošumljuju ii relativna šumska tla. no nije potrebno ni šumu krčiti, ako se ona već nalazi na terenima sposobnim za poljoprivredno iskorišćavanie. Tabelarni pregled promjena u kategorijama kultura od 1825. do 1953. god. I O Godina ha indeks svega 15.216.13 njive 7.835,90 100 livade 891,56 100 vrtovi 287.90 100 pašnjaoi 1.818,60 100 šume 3.555,90 100 o o ui ha indeks ha indeks 15.170.70 15.172,00 7.974,00 101,70 7.179,20 91,61 911,58 102,20 986.40 110.60 377,60 131,20 406.70 141,20 784.80 43,10 565,40 31,20 4.457,70 125,08 5.278,20 148,43 83 |