DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 86 <-- 86 --> PDF |
2. I u jednom drugom dijelu Slovenije, na području k. o. Tople koja se nalazi u gornjem dijelu Mežiške doline (na granici prema Austriji), povećala se površina pod šumom od 23,2% početkom XIX vijeka na 37,6´Vo danas. To je podatak iz druge radnje »Problematika gorskih kmetij ob primeru Tople«, svojedobnog seminarskog rada J. Medveda. To je planinski kraj na nadmorskoj visini od 800 do 1126 metara. Danas u tom kraju prevladava šumarska privreda prema poljoprivrednoj prošlog stoljeća. Ovdje se šuma u znatnoj mjeri i prirodno širi na napuštene »novine «, pašnjake, a i livade. Ali danas je i laj kraj automobilskom cestom otvoren za izvoz drveta, što prije nije bio slučaj, nego se drvo koristilo samo za podmirivanje vlastitih potreba tamošnjih seljaka. 3. Ostale su radnje u ovom svesku Geografskog vestnika Sv. Ilešić: Geografska regionalizacija Jugoslavije, B. Sever: Razvoj prekmurskega vinogradništva, J. Kunaver: Visokogorski kras vzhodnih Julijskih i Kamniških Alp, i R. Pavlovec: Prdspevek k poznavanju ljudskega poimenovanja eocenskega fliša. O. Piškorić ZBORNIK RADOVA JÜREMA 1962. Uredili I. Miljan i I. Đurbešić uz saradnju uredničkog odbora. Kserografirano izdanje Jureme, Zagreb, 1962; 428 stranica formata 21 x 30 cm. 340 slika, cijena broširano Din 5.50O. Zbornik radova Jurema 1962. sadrži predavanja domaćih stručnjaka, kao i prevode predavanja stručnjaka, održanih na »VII Jugoslavenskom seminaru za mjerenje, regulaciju i automatizaciju« od 16. do 21. aprila 1962. godine u Zagrebu. Prvi dio Zbornika sadrži uvodne riječi predstavnika vlasti, znanstvenih ustanova, udruženja itd. održanih prilikom otvorenja Seminara. U općem dijelu objavljena su predavanja o ulozi automatizacije u osposobljavanju industrije za izvoz (D. Čalić). o tehnološkim problemima uvođenja automatizacije u industriji FNR.J (D. Strujić), o mjerilima praćenja traumatizma u poduzeću (O. Mačeik) i o rezultatima, psiholoških ispitivanja rada na tekućoj vrpci (D. Stary). Drugi dio Zbornika objavljuje predavanja u kojima su iznesena iskustva i dostignuća s područja mjerne tehnike u pogonima i istraživačkim ustanovama: mjerna pogreška i proračun složene greške (M. Brezinšćak), termodinamika mjerenja tem 84 perature (M. Crlenjak), registriranje kratkotrajnih impulsa temperature (M. Hrubik), mjerenje vlažnosti različitih materijala pomoću neutronske termalizaoije (J. Pahor), mjerni instrumenti u uređajima za preradu vc.de (W. Taigner), granice primjene mehaničkih instrumenata za mjerenje dinamičkih pojava (H. Voss), mjerenje pH vrijednosti i njegova primjena u industriji (M. K. Hyslop), ispitivanje ultrazvukom u strojogradnji (R. Gerstner), elektrcerosiena obrada metala (Z, Kos), teoretsko razmatranje rada i izbora ventila (G. Armin), mjerenje vrlo malih struja (T. Rabuozin), fazno-selektivna detekcija električkih signala (B. Leskovar), analognodigitalna konverzija (M. Gavrilović). mjerenje izmjeničnih napona digitalnim metodama (M. Vakselj). obrada podataka iz detektora zračenja (M. Konrad). Treći dio Zbornika sadrži predavanja o elementima mjerne i regulacione tehnike, sa stanovišta njihove izvedbe i primjene. Opisano je tranzistorsko servo-pojačalo (J. Satrapa), poluvodički dektori (S. Turk), napredak u osciloskopskoj tehnici (H-. Babić), registracioni oscilografi (J. R. Bonisch), generator funkcija (J. Božičević i I. Miljan), generiranje kratkih impulsa (A. Hrisoho, B. Souček), karakteristike magnetskih materijala za magnetska pojačala (V. Bek), primjene magnetskih pojačala u regulaciji (D. Lavieki), jednoanodni excitron (B. Tokić), elektrohidraulički servomotor (B. Kanajet), primjena magnetskih jezgara u izvedbi brojila (M. Dugački). U posljednjem dijelu prikazana su predavanja koja opisuju regulacione krugove i kompleksnu automatizaciju. Obrađena je slijedeća tematika: sistemi sa samoorganizacijom (B. Makanec). regulacija nuklearnih elektrana (M. Nenadović). metode programiranja analognih računala (S, Bungulac), regulacije debljine trake v valjaonicama (V. Filipovic, P. Kckotović); regulacija istosmjernog elektromotora (P. Volkcv). programsko upravljanje alatnim strojevima (B. Antunović), scrvomehanizmi za programsko upravljanje alatnim strojevima (B. Kostić). regulacioni sistemi kontinuiranih tehnoloških procesa (B. Gross), stroj za doziranje (M. Mecken). digitalno reguliranje mješavina (H. Werner), primjena analognog računala u kemijskoj industriji (J. Božičević), mjerni regulacioni sistem u željezarama (H. Schink), rekonstrukcija papirnog stroja (F. Ćorlukić). automatizacija u industriji ulja i masti (H. Schink), automatska regulacija napajanja betatrena (A. Brinšdk), kontrola turboagregata u blokovskom spoju (T. Levičnik). |