DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1963 str. 94     <-- 94 -->        PDF

uprave za šumarstvo u Ljubljani do 1. IV
1952. godine. Tada je naime postao profesor
na Šumarskom tehnikumu — kasnije
Šumarskoj srednjoj školi u Ljubljani.


1. IV 1960. godine prelazi kao honorarni
asistent na Institut za uređivanje šuma
kod Biotehničkog fakulteta u Ljubljani,
gdje ostaje sve do svoje smrti. Njegova je
specijalnost bila uređivanje šuma. Osvjedočeni
smo, da će njegov trud biti uspješan
i da će mlađe generacije šumara, kojima
je svestrano prenosio svoje znanje, biti
zahvalne za sav njegov trud i napor.
Bio je pisac mnogih stručnih članaka
koji su objavljeni u šumarskom listu, Šumarstvu,
Gozdarskom Vestniku i Les-u.
Njegove kubne tablice »Stotinke« izašle
su čak u šest izdanja.


U Društvu inženjera i tehničara šumarstva
i drvarske industrije, bio je član od
samog početka


Njegovom smrću izgubili smo dobrog
druga i uglednog stručnjaka, te šumarašportistu.
Zadržat ćemo ga u trajnoj uspomeni.


Ing. F. Sgerm


Ing. DRAGUTIN BRNJAS


Dana 8. siječnja o. g. neočekivano ostavio
nas je naš drug i član Šumarskog društva
Zagreb ing. Dragutin Brnjas. U teškim
ratnim i poslijeratnim vremenima izgubio


je jedinca sina liječnika, a zatim i suprugu,
teško pogođenu gubitkom sina. Ipak,
pod teškim udarcima sudbine nije pokojni
Brnjas klonuo, a utjehu je našao kod svojih
drugova šumara, s kojima se družio
do ´kraja života.


Do posljednjega počivališta na Mirogoju
u Zagrebu pokojnika su ispratili mnogi


stručni drugovi, prijatelji i znanci i grob
mu okitili cvjećem i vijencima, a od njega
se u ime Saveza šumarskih društava Hrvatske
, Šumarskog društva Zagreb, prijatelja
i znanaca nad grobom oprostio toplim
riječima njegov suradnik u službi ing. Viktor
Haramija, šumarski savjetnik u m.


Pokojnikovi suradnici, kao i mnogi prijatelji
i znanci, zadržati će ga u dobrom i
trajnom sjećanju.


Rođen je godine 1885. u ogulinskom kraju.
Već u srednjoj školi pc-kazivao je osobitu
sklonost prirodi. Tadanju Šumarsku
akademiju u Zagrebu svršio je godine 1907.
i počeo s praksom kod Šumsko-.gospcdarskog
ureda tadanje Ogulinske imovne općine,
gdje je ubrzo zapažena njegova marljivost
i solidnost u stručnoj spremi. Sklonost
prirodi i njezinom najljepšemu ukrasu,
šumi, pokazivao je kao mladi šumar
svakom priLkom. Njegovo je prvo nastojanje
bilo sačuvati šume od raznih štetnika
na vrlo osjetljivom planinskom kraškom
terenu. Ipak, najviše se bavio uređivanjem
šuma, u čemu se i specijalizirao
tako, da je ubrzo postao taksator kod Ogulinske
,a po tom i kod Brodske imovne
općine, a taksator je tad mogao postati samo
eminentan stručnjak:.


Neko je vrijeme -upravljao Direkcijom
šuma ogulinske imovne općine, a kasnije
Direkcijom državnih šuma u Zagrebu kao
vršilac dužnosti direktora, zatim kao direktor.
Pod kraj službovanja bio je postavljen
za šefa inspektorata tadanje Banske
uprave Savske banovine, a to je bilo
visoko priznanje za njegov stručan rad,
marljivost i čestitost. Ing. A. Perušić


ISPRAVAK
U S. L. br. 11/12-1962. na str. 398 iza 10 retka
odozgo treba još dodati:
e) čišćenje i prorjeđivanje sastojina.