DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 11     <-- 11 -->        PDF

b) Financiranje
U ovoj godini trebalo bi za ostvarivanje plana (podizanje 10 fazanerija)
osigurati sredstva od cea 300 miliona dinara. Postoje različiti izvori za ta sredstva.
Jedan dio osiguravale bi organizacije koje će biti zainteresirane za podizanje
objekata. Jedan dio (30 miliona din.) stavlja na raspolaganje Glavni lovački
savez NRH pod vrlo pogodnim uvjetima (beskamatni zajam uz otplatu pomoću
uzgojene divljači). Dio sredstava moglo bi se ostvariti iz kursne razlike deviza
ostvarenih kroz lovni turizam (cea 50 miliona dinara). Ostala sredstva trebalo
bi osigurati preko banke zajmovima uz otplatu kroz 3—4 godine, s time, da se
težište otplata vrši u 3. i 4. godini. Smatram da bi jedan dio kursne razlike
trebalo koncentrirati u kotarima za financiranje najperspektivnijih objekata.


c) Kadrovi
Za ostvarenje tako zamašnog plana razvdja lovstva potrebno je osigurati
potrebne kadrove. Proizvodnja fazana i jarebica je složenija od proizvodnje
brojlera a za sada na njoj rade uglavnom priučeni amateri. Samo se po sebi
razumije da zbog toga trpi proizvodnja i svaki pogon skupo plaća početna iskustva.
Odmah bi trebalo prići formiranju kursa za obučavanje fazanerista da bi
se stvorio najnužniji kadar za uzgajališta. Treba nastojati da se u program srednjih
poljoprivrednih škola unese materija iz lovstva a kod srednjih šumarskih
škola da se program proširi. Za izobrazbu visoko stručnih kadrova trebalo bi
uvesti uzgoj divljači i lovstvo kao postdiplomski studij na jednom od fakulteta.
Također bi dobro bilo izučiti uzgoj jarebica u ČSSR i izučiti talijanska iskustva
u uzgoju fazana i divljih pataka. Postojeći Institut za šumarska i lovna istraživanja
trebalo bi uklopiti u rješavanje problematike koja će se nametati privrednim
organizacijama koje će se baviti uzgojem divljači.


d) Odnosi lovstva i poljoprivrede
Da u budućnosti ne bi dolazilo do nepotrebnih šteta i na jednoj i na drugoj
strani trebalo bi uspostaviti bolju saradnju ove dvije privredne grane. Ta saradnja
će se trebati uspostaviti od Republike do komune. U republičkim okvirima
bi trebalo uspostaviti tijesnu saradnju između poljoprivrednih instituta
i instituta za šumarska i lovna istraživanja. U komunama bi trebalo uspostaviti
usku saradnju između poljoprivrednih organizacija i lovačkih saveza.
Trebalo bi izraditi propise za upotrebu raznih kemijskih sredstava koja se
upotrebljavaju u poljoprivredi kojima se truje korisna divljač. U slučaju nepridržavanja
propisa odgovarajuće organizacije bi trebale snositi materijalne posljedice.
Do sada je samo lovstvo plaćalo štete učinjene po divljači na poljoprivredi.
Smatramo da bi poljoprivreda trebala da plaća štete lovstvu u koliko
nestručnom upotrebom kemijskih sredstava radi na uništavanju korisne divljači.
Taj će se problem nametnuti kada se priđe intenzivnijem uzgoju niske divljači.


e) Odnos stanovništva prema korisnoj divljači


Jedan od preduvjeta da se postigne uspjeh u uzgoju korisne divljači je odnos
poljoprivrednog stanovništva prema njoj. Ako će poljoprivrednik shvatiti
da on ima koristi od nje onda će ju i čuvati. U postizavanju tog cilja veliku
pomoć mogu pružiti osnovne škole. Iskustvo je pokazalo da se razvijanjem osjećaja
prema korisnoj divljači kod djece postižu vrlo dobri rezultati. Koristeći
štampu, radio, televiziju, predavanja i druga sredstva propagande trebat će raz