DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 15     <-- 15 -->        PDF

je dotična gospodarska starost ili potpuno ili pretežno dominirala u pojedinim
dijelovima šuma. Određivanje stupnja sklopljenosti i homogenosti — obzirom
na povoljnu perspektivu aerosnimaka — nije zadavalo poteškoće.


Na osnovu takvog kartiranja došlo se do površinske distribucije (minimalna
izlučenja iznosila su 0,25 ha) obzirom na istaknute karakteristike prirodnih
i umjetno uzgojenih šuma (starost sklop, homogenost). Dobivene karte
s osnovnim podacima služile su zajedno sa opažanjima na terenu i uz iskustvo
šumarskih stručnjaka za izradu takve karte, koja sadrži plan (projekt) budućih
uzgojnih i melioracijskih radova a to su: odvodnje, pomlađivanje, čišćenja,
prorede. Za svaki od tih zahvata određena je površina na kojoj će se obavljati.
Po poznatim prosječnim podacima o potrebi radne snage i troškovima izrađena
je za narednih 20 godina razmjerno realna osnova uzgojnih i melioracijskih
radova na tom području, koja daje odgovor na pitanje što, gdje i kada se ti
radovi imaju obaviti.


Projekt prorjeđivanja. Koliko god je nauka o proredama napredovala
i premda neki šumarski stručnjaci imadu iskustva u toj djelatnosti,
ipak se ne može reći da su šume potpuno i sistematski prorjeđivane. Jedan od
razloga je i pomanjakanje plana (projekta) za provedbu prorjeđivanja. Gospodarske
osnove se u tom pogledu oslanjaju na inventuru drvnih masa iz čega
se dobivaju mase po vrstama drveća i debljinskim razredima. Ako šumarije
prorjeđuju po sastojinama kao jedinicama, i ako inventure daju podatke samo


o masama i njihovom kretanju za cijelu gospodarsku jedinicu ili odjele, a
mjesta i stupanj prorjeđivanja se ne unose u karte taksator ne zna gdje i kako
treba dalje zahvatiti. Stoga mora ili obilaziti objekte ili tražiti drugo pomagalo.
Za grad Zürich postavljene su 1907. u bukovim sastojinama pokusne plohe
radi praćenja djelovanja proreda. Tu stoje danas plohe sa istim početnim
međusobnim stanjem u g. 1907., a sa raznim načinima otada provedenih proreda.
Za to područje postoje i skorašnji aerosnimci. Razni zahvati imali su
razne posljedice, koje se očituju u raznom stupnju sklopljenosti (sumi projekcija
krošanja) dominantnih i kodominantnih stabala u sastojini. Stupanj
prorede i suma projekcija krošanja nakon prorede stoje međusobno u korelaciji.
Pokusne plohe pokazale su razne sklopljenosti (tako na pr. 96d/´o za
sastojine, koje nisu nikada bile prorjeđivane ili 83% za jake visoke prorede
itd.), koje se na aerosnimcima odlično uočavaju odnosno i mjere. Kod primjene
aerosnimaka za planiranje prorjeđivanja uzeta su tri stepena sklopljenosti:
više od 93°/Q (nikad prorjeđivano). 88—93n/o (slabe visoke prorede) i manje od
88% (jake visoke prorede).


Da bi se moglo zaključiti o kakvom stupnju prorede se radi može se pomoću
skorašnjih aerosnimaka u stereomodelu odrediti sadašnja suma projekcija
krošanja ili se može izgled konkretnih sastojina uporediti sa izgledom prorjeđivanih
pokusnih ploha sa kojih postoje također aerosnimci. U obzir treba
uzeti da se na pr. i u prorjeđenim bukovim sastojinama s vremenom sklop
zatvorio i to brže što je proreda bila slabija. Znači da će se u stereomodelu
neprorjeđene na pr. bukove sastojine po izgledu izjednačiti sa slabo i odavno
prije prorjeđenim sastojinama (ako je snimanje obavljeno više godina iza prorjeđivanja).


Rezultat fotointerpretacije treba biti karta, koja daje površine neprorjeđenih,
slabo ili jako prorjeđenih dijelova odjela. Ti podaci zajedno sa pri