DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 17 <-- 17 --> PDF |
predodžbu o razvoju i redoslijedu pojedinih generacija i njihovu međusobnu povezanost. Iz fotoplana ili signaturnog plana dobivenog restitucijom aerosnimaka dobit ćemo površine pojedinih dijelova šume, a te nam mogu poslužiti kao regulatori šumske proizvodnje. Dijelovi šume, koji se na aerosnimcima bitno razlikuju su: stare sastojine, mlade sastojine, mladici i čistine. Spoznaje do kojih se na taj način dolazi od važnosti su za dugoročnija planiranja. Na taj način može aerosnimak biti dragocjen dokumentacijski materijal. Transportn a sr e^d s t v a. Šumski putovi imaiu prednost pred ostalim komunikacijskim linijama u šumi, jer omogućuju ne samo izvoz drvne mase nego i unošenje sadnog materijala, kretanje osoblja, dovoz raznih pomagala itd. Ali ima predjela gdje izgradnja putova ne bi bila ekonomična ili s razloga da se radi o nedovoljnoj produkciji drvnih masa (ovisno o prirodnim faktorima) ili opet s razloga što su tereni suviše teški. U takvom slučaju dobro pomažu dulje trase žičara. Za projektiranje i izvedbu ne će biti dovoljna samo karta ili planovi sa slojnicama. One će svakako olakšati i konačno omogućiti samo trasiranje. Zahtijeva se, u vezi sa amortizacijom u određeno vrijeme, da žičare prolaze kroz područja, koja ih mogu dovoljno alimentirati. U tu svrhu potrebna je karta, koja će dati granice pojedinih sastojina (po vrsti drveća, starosti, obrasta) te mase, pa podatke o potrebama prorjeđivanja itd. Stereoskopsko promatranje aerosnimaka dat će mnoge informacije, koje se pomoću prikladnog stereoinstrumenta (kao na pr- onog u si. 2) mogu prenijeti u karte, koje dosad još nisu intenzivno u šumarskom pogledu razrađene. Raspoložive drvne mase po jedinici površine mogu se dobiti ili pomoću prikladnih prirasno-prihodnih tablica, BitterliehoVom metodom pomoću reprezentantnih površina ili slično, ako nisu na drugi način određene. Tako se, koristeći postojeće karte, aerosnimak i s nešto terenskog rada, može doći do dokumentacijskog materijala za što pouzdanije trasiranje jedne ili više linija žičara. Takav će način rada dati odgovor na pitanje kojim smjerom treba voditi žičare i koliko će one biti u narednih 10 ili 15 godina alimentirane. Stete od snijega i vjetra. Kad je zimi god. 1962. u šumama kraj Züricha došlo do većih šteta od snijega i vjetra, išlo se zatim da se u što kraćem vremenu i sa što manje troškova dođe do pouzdanih kvantitativnih i kvantitativnih podataka o tim štetama. Učinjeni su. odmah aerosnimci u približnom mjerilu 1 : 5.000 i 1 :10.000 sa stereoskopskim preklopom. Aerosnimci su odlično poslužili za interpretaciju šteta i to: prijeloma u krošnji, prijelom debla, postrano potisnutih krošanja te izvala. Ovo posljednje samo onda ako se radilo o rijetkim sastojinama. Aerosnimci odnosno fotoplanovi i planovi dobiveni iz onih dali su i raspored sastojina s obzirom na debljin. ske razrede (3 stratuma: stare sastojine, srednjođobne sastojine, letvenjaci te za svaki od ovih daljnja tri podstratum?: čiste sastojine četinjara, lišćara ili mješovite sastojine). Fotcinterpretacija i izrada sastojinske karte na osnovu aerosnimaka morala se terestričkim radom kontrolirati i nadopunu. Ovo se odnosilo na korekture graničnih linija navedenih stratuma, na procjenu drvne mase srednjeg stabla u sastojinama gdje je došlo do prijeloma krošnje ili debla, te procjena procentualne štete (izražene´u m? ili pm ukupne mase sastojine) za gusto rasle sa |