DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 22 <-- 22 --> PDF |
nisu plića od 60 cm. Bukva dobro raste u tlima razvijenim na kristalastim škriljevcima ili vapnencima, makar bila i plitka, jer joj korijenje lako prodire kroz pukotine ove podloge. Sušanj bukve raspada se brzo te popravlja tlo. Nagomilavanje bukovog šušnja češće je na kvarcnim stijenama i na sjevernim ekspozicijama. Bukove i bukovo-jelove sastojine (zajednice Fagetum montanum i Abieto- Fagetum) uspijevaju na planinskim varijantama parapodzolastih (ilimeriziranih) tala, na njima se dobro razvijaju i prirašćuju. Na višim vapnenačkim planinama dobro uspijevaju sastojine bukve i jele na rendzinama, naročito rendzinama razvijenim na morenama. Ovdje se razvijaju sastojine bukve i bukve i jele dobrog boniteta, jer se duboko zakorjenjuju i snabdijevaju vodom i hranjivima iz morene. Subalpinska bukova šuma (Fagetum subalpinum) često raste u našim Dinarskim planinama i na suhim dubokim rendzinama točila, organogenoj ili organomineralnoj rendzini, u disjunktnom pojasu 900 —1500 m n. v. Na nižim položajima bukove sastojine uspijevaju i na sjevernim ekspozicijama dolomitnih rendzina. Tla na silikatnim supstratima (sirozemi, humusnosilikatna tla, kisela smeđa tla i dr.) veoma su često obrasla bukovim šumama. Na srednjim i dubokim varijetetima ovih tala bukove sastojine dobro prirašćuju. Značajna je ekološka varijanta bukovih staništa dobrog boniteta na humusno-silikatnim tlima na perjdotitima. To su trajno vlažne uvale donjih dijelova padina. . * SI. 1. Kiselo smeđe tlo na gnajsu ispod sast, bukve i jele. Sum. Kamensko — Papuk Foto: ing. M. Kalinić |