DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Jase n poljski (Fraxinus angustifolia Vahl.) zahtijeva bolje tlo od lužnjaka, gdje je poplava češća i traje dulje vremena. U poplavnim područjima Posavine, Podravine i drugih rijeka poljski jasen i obični jasen (Fraxinus excelsior L.) uspijevaju najčešće na vlažnim varijetetima parapodzola, mineralno-močvarnim, aluvijalnim i drugim tlima. Obični jasen uspijeva i sa bukvom na boljim staništima kao što su humozna, velikim dijelom deluvijalna tla na karbonatnoj podlozi. Ako je tlo suše, obično jasen traži veću zračnu vlagu. Javor i su većinom u zajednicama drugih vrsta drveća. Gorski javor (Acer pseudoplatanus) u zajednici s jasenom (Acereto-Fraxinetum Horv.) uspijeva na svježim tlima ili humoznim nanosima brdskih i gorskih predjela, gdje dobro prirašćuje. Javor mliječ (Acer platanoides) razvija se i na tlima sa manje vlage. Javor gluhač (Acer obtusatum) raste u gorju na kamenitom vapnenom tlu (rendzine, smeđa tla i dr.). Kle n (A. campestre) uspijeva na gajnjači, parapodzolima, parapodzolastim i drugim tlima. U nizinskim šumama na gredama raste u parapodzolu, ispranim smeđim šumskim tlima i dr. Breza . Sistem korijena breze je razvijen, ali ne prodire duboko u tlo; razrahljuje i popravlja strukturu tla i pospješuje akumulaciju humusa. Breza se smatra vrstom, koja najviše popravlja šumsko uzgojna svojstva podzolastih i drugih tala (Zonn). i Uspijeva na varijetetima parapodzola poslije degradacije šuma hrasta kitnjaka i drugih, kao prelazni stadij (ponekad sa jasikom ili običnim borom). Breza raste i na iskrčenim podzolastim vrištinsko-bujadičnim tlima, na kiselim smeđim tlima nakon devastacije bukovih i bukovo jelovih sastojina i na drugim tlima. Kako navodi Zon n »najbolje uspijeva na dobrim tlima, npr. opodzoljenim, sivim šumsko stepskim i černozemima«. Kesten pitomi (Castanea sativa Mili.) dobro uspijeva na rahlim, dubljim, svježijim tlima formiranim na silikatnoj i pješčanoj podlozi, ali i na dubokim ispranim tlima na vapnenačkoj podlozi. Smatra se da uspijevanje kestena u tlima na vapnenačkoj podlozi ovisi o obliku i količini kalijevih soli koje kesten može iskoristiti iz tla. Zajednica šume kitnjaka i kestena (Querceto-Castanetum croat. Horv.) naseljuje u Hrvatskoj ,a i drugdje parapodzole (jako podzolirana tla po M. Gračaninu) . Kesten kao i hrast obilno proizvodi trijeslovine, pa se pojačanom nagomilavanju trijeslovinskih kiselina pripisuje intenzivnija acidifikacija, destrukcija mineralnog kompleksa i eluvijacija ,a time i podzolizacija pod šumom zajednice Querceto-Castanetum (M. Gračanin). Lip a malolisna (Tilia parvifolia Ehr.). Najpovoljnija su za uspijevanje lipe duboka tla, sastava pjeskovito ilovastog, humusna, svježa. Dobro raste u parapodzolastim tlima nizinskih i brdskih područja, plodnijim varijetetima parapodzola i drugim. Tlo popravlja i zaštićuje šušnjem i zasjenom. Razvijen i dubok sistem korijenja lipe podržava dobru strukturnost, a time i povoljne odnose zraka i vode u tlu. Gra b obični (Carpinus betulus L.) u poplavnim ravnicama raste na sušim položajima »gredama«, a na brežuljcima i gorju, na mjestima gdje ima više zračne vlage. Grab obični najčešće u zajednicama s hrastom lužnjakom i kitnjakom (Querceto-Genistetum elatae Horv., Querceto-Carpinetum croat., Horv. sa subsocijacijama: Q.-C. caricetosum pilosae, zatim Querceto-Castanetum croat. |