DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 29 <-- 29 --> PDF |
sa proslojcima glinovitijeg sastava ili zbijenim tlima sa većim sadržajem, mangana, žila srčanica prestaje rasti i na vrhu se razvije metlasto (Z o n n i 5 i- m a n j o k). SI. 4. Devastirana kseroteraina zajednica hrasta´ kitnjaka na đolomitnim rendzinama šum. predjela Krndije, popunjavana c. i b. borom Foto: ing. M. Kalinić Obični bor se razvija na podzolastim vrištinsko-bujadičnim tlima, parapodzolima ,naročito poslije degradacije hrastovih šuma, rendzinama i drugima; u brdskim i planinskim oblastima dobro raste u smeđim podzolastim tlima kiselih supstrata. Obični bor se ovdje obilno podmlađuje i dobro prirašćuje. Povećanom adsorpcionom površinom dubokog i dobro razvijenog korijenovog sistema bor nadoknađuje inače nisku koncentraciju hranjivih tvari ovog tla. Bor dobro raste i u podzolu, jer snažnim korijen ovim sistemom prodire A2 podhorizont, i sekundarno razgranjen u B horizontu koristi iluvirane hranjive tvari. Obični bor stvara često manje sastojine ili mješovite sastojine s ostalim četinarima, naročito crnim borom (P. nigra Arn.). Uspijeva tada na skeletnim i drugim tlima, nepovoljnim za lišćare. Sume običnog i crnog bora uspijevaju i na riječnim prudovima (Drava i dr.) koji su izvan dohvata poplave. Crni bor je termokserofilniji nego bijeli bor; raste najčešće na sušnim plićim tlima. U Velebitu i Kapeli nalazimo rendzine |