DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 30 <-- 30 --> PDF |
(»borovine«) pod šumom crnog bora. Dolomitne rendzine južnih, a ponekad i sjevernih padina, nakon devastacije kserotermnih hrastovih zajednica ih bukve (sjeverne strane) naseljava crni bor. Plitka skeletna, humusno silikatna tla na serpentinima i peridotitima najčešće su staništa crnog bora. U subalpinskoj zoni na rendzinama sa sirovim humusom i na organogenoj rendzini Dinarskih vapnenačkih planina razvija se zajednica Pinetum mughi. Karakteristične biljke (Pinus mugho, Juniperus nana, Erica carnea, Rhododendron hirsutum i dr.) tvore organske ostatke koji se teško rastvaraju; u hladnoj subalpinskoj klimi pogoduju formiranju sirovog humusa. Ariš (Larix europaea Lam.) uspijeva na srednje visokim i visokim položajima. U prirodnom arealu, razvijaju se šume ariša na različitim tlima, ali najbolje na dubljim i svježijim. Ariš kao listopadno drvo kojem Cetine veoma brzo trunu, utječe bolje nego drugi četinari na procese humifikacije i plodnosti tla. Osim toga jakim korjenovim sistemom i žilom srčanicom održava dobro strukturu tla. Na raznim tipovima rahlih i svježih tala u Alpama, Karpatima i drugdje, uspijeva sa smrekom, borom, bukvom, klekovinom, limbom, a i crnim grabom. Ne podnosi tla teškog mehaničkog sastava, dobro se prirodno podmlađuje na mlađim tlima. LITERATURA: Aaltonen, V. T., 1948, Boden und Wald, Berlin und Hamburg. Anić, M., 1961, Uzgajanje šuma, skripta, Zagreb. Anić, M., 1940, Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori, Zagreb. Bunuševac, T., 1951, Gajenje šurna I., Beograd. Ćirić, M., 1959, Pedologija, iskripta, Sarajevo. Čirić, M., 1961, Planinsko šumska zemljišta Jugoslavije, Beograd. Čirić, M., 1962, Zemljišta Jugoslavije sa gledišta iskorišćavanja u šumskoj proizvodnji, Beograd. Glavač, V.. 1961, O vlažnom tipu hrasta lužnjaka i običnog graba, Šumarski list, Zagreb. Gračanin, M., 1948, Tipovi šumskih tala Hrvatske, Zagreb. Gračanin, M., 1951, Pedologija, III. Zagreb. Horvat, I., 1950, Šumske zajednice Jugoslavije, Zagreb. Kalinić, M., 1957, O primjeni pedologije i svojstvima šumskih tala, Zagreb. Kalinić, M., 1960, Prilog poznavanju .šumskih tala Bosutskog područja, Šumarski list, Zagreb. Kalinić, M., 1961, Tla šuma kotara Virovitica, rukopis, Zagreb. Kalinić M., 1962, Tla (ekološki), Šumar, eciklop. II. u štampi, Zgb. Kodrič, M., Opis talnih oblik na Pohorju, Ljubljana. Mišić, V., 1957, Varijabilitet i ekologija bukve u Jugoslaviji, Beograd. Miiokenhausen, E. 1959, Die wichtigsten Böden der Bundesrepublik Deutschland, Frankfurt a. M. Nejigebauer, V. i Škorić, A., 1958, Prilog poznavanju pedogeneze u perhumidnim. pla ninskim predjelima Hrvatske, Beograd. Petračić, A., 1.955, Uzgajanje šuma, Zagreb. Šafar, J., 1961, Rasprostranjenost i proširenje četinjača u arealu bukovih Suma Hrvatske, Zagreb. Wilde, S. A., 1958, Forest soils, New York. Zonn, S. V., 1954, Vlijanie lesa na pocvy, Moskva. Zonn, S. V., 1959, Počvennaja vlaga i lesn!e nasaždenija, Moskva. |