DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 32     <-- 32 -->        PDF

DINAMIKA VISINSKOG PRIRASTA IZBOJAKA IZ PANJEVE
ČESMINE (Quercus ilex L.)


Ing. O. PIŠKORIC


1. UVOD*
1.1 Poznavanje bioloških i uzgojnih karakteristika niskih šuma zimzelenih
listača — sastojina makijskog tipa vrlo je oskudno. Stoga je Savezni institut za
pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, koji je osnovan 1948. godine1),
među svoje prvenstvene zadatke postavio i temu: »Regeneracij a degradiranih
makija srednjeg i južno dalmatinskog područja
»Qu er ce tum i li eis-a«. Istraživanja su započeta u šumskom
kompleksu Kaočina gaj na padinama Kozjaka nedaleko Splita, gdje je postavljena
posebna pokusna ploha. Prve radove na ovoj plohi izvršio je ing. V.
Pleš e (do 1952. g..), a daljnja je opažanja provodio ing. O. Piškori ć kao
vanjski suradnik Instituta za eksperimentalno šumarstvo, a zatim samostalno.
Do sada su o tim radovima i rezultatima izrađena dva izvještaja, ali ni jedan
nije objavljen.2) Postojeći materijal premjerbi i opažanja očekuje i daljnu obradbu
osim već izvršenih, pa u ostvarenju tih potreba i mogućnosti ovom prilikom
ukazujem dinamiku razvoja mladica česmine kao najglavnije i najzanimljivije
(najvrednije) vrste naših šuma zimzelenih listača, a za neke druge vrste
iznosim samo kratak osvrt. Materijal je prikazan samo u konačnim vrijednostima,
da bi se dobio uvid u dinamiku tog razvoja.
1.2 Pokusna ploha nalazi se na JZ dijelu Kaočine gaja i ima slijedeće
orografske značajke: nadmorska visna između 170 i 250 met., ekspozicija pretežno
JJI, a inklinacija 18°. Matično stijenje je tvrdi kredni vapnenac na kojem
se nalazi sloj deluvijalne degradirane crvenice skeletoidno-ilovaste i skeletoidno-
pjeskovito-ilovaste teksture. Klimatski uvjeti odgovaraju jadranskom tipu
mediteranske klime: u razdoblju između 1947. i 1955. god. na 6 km udaljenoj
meteorološkoj stanici u Kaštel Lukšiću prosječne ´godišnje vrijednosti temperature
iznosile su 16,6°C, oborina 976,8 mm, a relativne vlage zraka 62,6%;
Fitocenološki aspekt pokusne plohe, prema konstataciji prof. S. Horva tića3
), odgovara »degradacijskom stadiju zimzelene šume tipa Quercetum
ilicis fraxinetosum orni te se može označiti kao niska makija odnosno polumakija.
. . i stoji na prelazu prema tzv. »garigu«. Prema vrstama drveća u
Kaočini gaju ima čistih ili gotovo čistih sastojina česmine (Quercus ilex L.) i
mješovitih. Na pokusnoj plohi nalazi se mješovita sastojina sa slijedećim
učešćem pojedinih vrsta4): česmina 52%, planika (Arbutus unedo L.) 25%,


* Dokumentacijski materijali mogu se dobiti kod autora ing. O. P. Šumarska
škola za krš, Split.
122