DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 34 <-- 34 --> PDF |
rasponu od 1 do 91). Nakon 33. mjeseca novih grmova i izbojaka nije bilo. Razlika u pojedinim prugama u intenzitetu javljanja izbojaka nije bilo, što znači, da doba (mjesec) sječe nema posebnog utjecaja na pojavu izbojaka, odnosno na pomlađivanje. b) Kod sječe u žilište iz zimske sječe, razvoj mladica bio je analogan kao i u prugama, dok od ljetne sječe registrirani su podaci samo nakon prve vegetacijske periode, jer je daljnja opažanja poremetio hladan val. Praćenje razvoja izbojaka u ovom drugom slučaju ograničeno je samo na jednu godinu s razloga, što je daljnja opažanja poremetio hladni val krajem studenoga 1957. god., koji je uništio ili teže oštetio znatan broj izbojaka na plosi ljetne sječe, koja je bila izvrgnuta neposrednom udaru bure za razliku od zimske plohe, koja se nalazila u zavjetrini. Ukoliko odgovaraju vremenske prilike, izbojci iz panjeva javljaju se nakon sječe vrlo brzo i to gotovo na svim panjevima. Doduše na II sječnoj pruzi u 3-ćem mjesecu nakon sječe nema ni jednog izbojka, jer je taj vremenski period pao u zimsko doba (XI — I mjesec), ali s nastupom toplijih dana odmah nastaje i aktiviranje pupova te je već 22. IV bilo prosječno 2,6 izbojaka po panju. Naglašeno je »već«, jer se izbojci iz panja javljaju ranije nego što se otvaraju pupovi (nego započinje vegetacija) stabala ili starijih izbojaka. Naime, iz mog višegodišnjeg opažanja proizlazi, da se u Kaočinu gaju otvaranj e pupov a i početak ljetorasta česmin e ne javlja prije 25. IV. Od svih vrsta, česmina najkasnije započinje s vegetacijom, te zaostaje nekoliko dana i za planikom. Zanimljivo je, da se pupovi na panju i korijenju brzo aktiviraju i onda, ako je sječa izvršena u doba vegetacije. Na IV sječnoj pruzi 3 mjeseca nakon sječe tj. u VII mj. na 98 panjeva bilo je 287 izbojaka. To je još očitije kod ljetne sječe izvršene 1957. god.: sječa na panj i u žilište izvršena je 25. VII, a 28. VIII, dakle za nešto ´više od mjesec dana, ustanovljeno je kod sječe na panj 20f7 izbojaka, a kod sječe u žilište 279 uz znatan broj pupova koji su se nalazili u stanju neposrednog razvijanja odnosno izbijanja iz zemlje. U odnosu na broj izbojaka krajem prve vegetacijske periode (jesenske) u prvih mjesec dana razvilo se kod sječe na panj 49,2%, a kod sječe u žilište 22,2%. Međutim vremenski razmak od sječe do izbijanja izbojaka i u ljetnom dijelu godine može biti i veći. Tako je npr. u IV mj. 1948. god. u predjelu Blaca na Braču izvršena sječa nekoliko stabala česmine koje su imale promjer na panju oko 10 cm, ali se prvi izbojci na tim panjevima pojavili tek u jesen, dakle nakon 4—5 mjeseci. Prema podacima izlazilo bi, da bi se broj grmova i smanjivao, jer je na nekim sječnim prugama u 33-ćem mjesecu nakon sječe navedeno manji broj grmova nego u 21-om mjesecu. U ovom slučaju manji broj grmova nije posljedica ugibanja (sušenja) pojedinih grmova, nego posljedica njihovog razvoja. Naime, pojedini grmovi nisu kod prvog mjerenja posebno obilježavani, pa se kod kasnijih mjerenja mjesto dva grma brojio jedan grm, jer radi njihove neposredne blizine i formiranog sklopa nije bila moguća jasna diferencijacija pojedinih grmova. Izbojci se javljaju ne samo prve vegetacijske periode nego i kasnije. To pokazuju osobito podaci o broju izbojaka na IV sječnoj pruzi tj. na pruzi na kojoj je prvo ustanovljivanje palo nakon prve vegetacijske periode. Tada je broj izbojaka iznosio 287, a nakon druge vegetacijske periode 1666 ili za preko |