DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 37 <-- 37 --> PDF |
stabla, već prema bonitetu staništa, i biti nosioci prelaza iz sadanjeg tipa niske šume — makije u viši uzgojni oblik, kako se to već i izvršilo u gornjem dijelu Kaočine gaja, gdje je, kako je to već i naprijed rečeno, stanište bolje nego u nižim dijelovima. Stabalca") maksimalnih visina nisu se nalazila na mjernim poljima, koja su postavljena odmah nakon sječe, nego izvan njih. Dok je na mjernim poljima u devetoj godini starosti konstatirana prosječna visina od 142,4 cm, prosječna visina 76 stabalaca na 25 grmova izvan mjernih polja bila je 190,5 cm odnosno dok je na mjernim poljima najviše stabalce imalo 275 cm, izvan mjernog polja pronađeno je, bez posebnog traženja, stabalce visine 308 cm. Iza desete godine konstatiran je početak nove, IV faze razvoja sastojine iz panja. To je faza u kojoj nastaje ugibanje znatnog broja izbojaka nižih od 100 cm. Tako je na 10. mjernom polju početkom IX mj. 1962. g. utvrđeno kod česmine 346 izbojaka prema 1115 izbojaka na dan 25. I 1956. g. odnosno samo 31,2% maksimalnog broja. Od tih 346 izbojaka 163 bilo ih je visine 100 i više cm tj. izbojaka od kojih će većina imati i dalje visinski prirast. U odnosu na maksimalni broj izbojaka znači da u desetoj godini za daljni rast ostaje samo 15,8% izbojaka i to na 29 grmova ili po grmu u prosjeku 5,6 izbojaka. Međutim udio izbojaka koji su premašili visinu od 100 cm u odnosu na ukupan broj koji su se javili za svih 12 mjernih polja je manji i iznosi, u III fazi, svega 11,7%, ali još uvijek s preko 4 izbojka po grmu prosječno. Nadalje se vidi i relativni odnos izbojaka, koji su početkom II faze postigli visinu od 43 i više cm i on pokazuje, da je takovih izbojaka bilo nešto preko polovine. 2.5 Iako nije od neposredne povezanosti s visinskim prirastom potrebno je naglasiti i bujnost grmova, odnosno sposobnost stvaranja sklopa. Od svih. vrsta u Kaočina gaju česmina razvija najbujnije grmove. Lišće na njezinim grančicama inserirano je dosta gusto, a redovno se na svakom izbojku nalazi i po više bočnih grančica. Prema tome grmovi česmine mogu pružiti najjaču zaštitu tla, a jednako tako oni i najviše otežavaju kroz mladu šumu ili makiju prolaz čovjeku ili životinjama (a prolaz je još više otežan i radi raznih povijuša, a osobito tetivike). Izbojci planike imaju srazmjerno malo lišća i malo postranih grančica koje su redovno i kratke, dok zelenika formira samo pri dnu gusti grm. Kod zelenike izbojci su većinom bez ikakvog bočnog granjanja, a na višim izbojcima i ličće je narijetko inserirano. 2.6 Izbojci iz zilja nakon sječe prvih godina zaostaju u visinskom prirastu: kod zimske sječe prosječna visina 3-god. izbojaka (izračunatih na bazi najmanjih, srednjih i najviših izbojaka) iznosila je kod sječe na panj 55,6 cm, a u žilište 51,6 cm, a kod ljetne nakon jedne veget. per. 25,0 odnosno 21,0 cm. Da li će to zaostajanje biti trajno, utvrdit će buduća opažanja (u starosti od 10 godina i kasnije). 3. O nekim utjecajima na visinski prirast 3.1 Utjecaj vlage. Visinski prirast kod zimzelenih listača, a i kod čempresa te nekih borova (alepskog i si.) javlja se dvaput godišnje: u proljetnom i u jesenskom dijelu godine. U jesenskom dijelu početak visinskog prirasta (jesenske vegetacijske periode) vezan je pojavom oborina (a proljetni ovisi o temperaturi). Tj. ove vrste započinju novom vegetacijom tek nakon prvih kiša 127 |