DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 38 <-- 38 --> PDF |
krajem kolovoza ili tokom rujna te ako te kiše izostanu, kao što je bio slučaj 1961. i 1962. god., tada vegetacija započinje i u X mj. Međutim, 1959. g. u VI mj. bilo je znatno više oborine nego li iznosi prosjek (135,3 mm prema 54,0 mm, od čega u trećoj dekadi 117,1 mm) i krajem VII mjeseca konstatirao sam da je dio izbojaka bacio novi ljetorast tj. produžio visinski prirast iz V mj. Taj novi visinski prirast bio je upadno uočljiv ne samo na izbojcima na pokusnoj plohi, dakle mladim, nego i na izbojcima u ostalim dijelovima Kaočine gaja, a koji su bili stari i preko 20 godina. Udio takvih izbojaka u odnosu na sveukupni broj nije bio velik, ali je značajan, jer su to izbojci koji su se izdvojili i koji su na putu da se razviju u manja ili veća stabla. Taj intenzivniji visinski prirast u starijim sastojinama javio se nakon nekoliko godina gotovo potpunog stagniranja, pa je ta pojava to značajnija. Kako bi se ta razlika i brojčano dokumentirala izvršena je krajem VIII mj., dakle nakon sigurnog završetka i druge periode visinskog prirasta te godine, komparativna mjerenja i to na 4. mjernom polju, na izbojcima u starosti od 8 godina. Ta su mjerenja pokazala, da je u proljetnom dijelu visinski prirast iznosio prosječno 5,1 cm (s maksimumom od 14 cm), a u ljetnom dijelu, nakon ljetnih kiša, prosječno 12,7 cm (s maksimumom od 26 cm). Prema gornjem, visinski prirast pojedine godine (vegetacijske periode) neposredno je ovisan o količini oborina odnosno povećanoj vlažnosti. A to je utvrđeno i u arboretumu Šumarske škole za krš u Splitu, u kojem je jedno stabalce česmine, staro 5 godina, jednog ljeta neprestano prirašćivalo u visinu, jer je stalno bilo podlijevano odvodnom vodom iz česme. Kod drugih vrsta, kao kod planike bio je neznatan, a kod zelenike, crnog jasena, ponovni visinski prirast u VII mj. nije zapažen. 3.2 Utjecaj čišćenja.- Kada je, nakon 33. mjeseca starosti, utvrđeno zaostajanje visinskog prirašćivanja jednog dijela izbojaka, izvršeni su zahvati čišćenja- smanjivanja .broja izbojaka u pojedinom grmu u cilju, da se utvrdi djelovanje tog zahvata na visinski prirast ostalih izbojaka. Smanjivanje njihovog broja, a u nekim slučajevima i obrezivanje bočnih grana na onima koji su ostali, vršeno je u više varijanata. To su: a) rezanje izbojaka viših od 43 cm za koje je bilo očito da zaostaju u visinskom prirastu, dok su svi niži izbojci, kao i »elitni«, ostali. Prema tome zahvat je bio mali (10;. i 12. mjerno polje); b) rezanje svih izbojaka kraćih od 43 cm te izbojaka kao u prethodnoj varijanti uz odstranjivanje svih jačih bočnih grana na preostalim izbojcima, što znači da je izvršen nešto jači zahvat (na 4., 5. i 6. mjernom polju); c) rezanje svih izbojaka kraćih od 43 cm, a od dužih oko polovice, dok su na ostalim izbojcima odrezane jače postrane grane. U ovom slučaju zahvat je bio najjači (na 11. mjernom polju); d) u pređašnjim varijantama rezanje je vršeno na jednom dijelu mjernog polja, dok je drugi ostao kao kontrolni neobrezan. Međutim je na stanovitom broju grmova izvršeno na dijelu izbojaka obrezivanje bočnih grana, a na drugim izbojcima istog grma rezanje nije vršeno. Rezanje je izvršeno samo na višim, preko 43 cm, izbojcima, dok se u niže, u »podstojnu« etažu, nije diralo (na 15. mjernom polju). 128 |