DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 40     <-- 40 -->        PDF

5. Visinski prirast planike i zelenike
5.1 Planika je Kaočina gaju slabija od česmine. Tako su 11. godišnja
stabalca viša od 100 cm na 10. mjernom polju imala prosječnu visinu 128,6
cm (s maksimumom od 190 cm) i srednjim promjerom tih stabalaca na visini
od 43 cm 1,4 cm (s maksimumom 2,43 cm). Planika je, kako je već naprijed
rečeno, neznatno reagirala na pojačane ljetne oborine 1959. g., ali je kao i
česmina oko desete godine počela smanjivati broj izbojaka iz donje etaže. Tako
je u starosti od 11 godina broj svih izbojaka iznosio 49,6% u odnosu na maksimalni
broj, a od tih je opet 63% bilo visine preko 100 cm, što znači relativno
više nego kod česmine. Nadalje, planika daje dojam, da se neće nikada tako
razvijati kao česmina i da će ostati na dosta maloj visini i s rijetkom krošnjom.
Na zahvat trijebljenja planika je reagirala analogno kao česmina.
5.2 Prirast zelenike bio je slab. Iako su prvotno potjerali na većini panjeva
mnogobrojni izbojnici, više nego i kod česmine, ipak se samo vrlo mali broj
razvio do visine od 100 cm. Ali se kod zelenike rano, već počam od pete godine
dalje, na mnogim izbojcima, pa i onim najvišim, zapazilo sušenje vrhova, a
prema tome i zaustavljanje visinskog prirasta. Takvih sušenja nije bilo ni kod
česmine ni kod planike. Na trijebljenje zelenika nije uopće reagirala.
- ZAKLJUČAK
Ispitivanje o dinamici visinskog prirašćivanja izbojaka iz panja kod česmine,
a koja su vršena u šumi Kaočina gaj kod Splita, pokazala su:


1. Intenzitet pojavljivanja izbojaka kao i njihov razvoj podjednak je kako
kod sječe na panj tako i kod sječe u panj tj. kod potpunog odstranjivanja
nadzemnog dijela, te se izbojci, zapravo izdanci, razvijaju samo iz korijenja.
2. Sječa se može vršiti u svako godišnje doba bez većih razlika u broju
i intenzitetu pojavljivanja izbojaka ili izdanaka. Eventualne razlike nestaju
tokom slijedećih godina.
Kod ljetne sječe brojni izbojci javljaju se već za manje od mjesec dana
nakon izvršene sječe. Kod kasnojesenske i zimske, izbojci se javljaju u proljeće
ranije nego li se otvaraju pupovi na stablima. Kod kasnoproljetne sječe
dio izbojaka javlja se tek u jesenskom vegetacijskom periodu.


4. Intenzitet visinskog prirasta najjači je u prvoj godini nakon sječe i iznosio
je u prosječnoj vrijednosti 57,9 cm računajući po najvišim izbojcima.
Međutim svi najviši izbojci prve godine ne ostaju trajno najviši nego ih, u
toku daljnje dvije do tri godine, prestižu drugi.
5. Tokom prvih 10 godina možemo razlikovati slijedeće faze razvoja:
a) prvu fazu koja završava u 3—4. godini pod kraj koje se vrši diferenciranje
izbojaka koji su završili prirast u visinu i koji nisu. Kao granična
visina utvrđena je visina izbojaka oko 40 cm, a fiksirana s 43 cm (trećina prsne
visine). Kod tijela najnižih izbojaka stagniranja visinskog prirasta nastupa kod
najnižih izbojaka (visine 10 do 20 cm) već u prvoj godini, pa i nakon prve
vegetacijske periode i onda kada nisu jače zasjenjeni.
b) Druga faza završava prestankom visinskog prirasta i na dijelu izvojaka,
koji su viši od 43 cm. Ta faza završila je u sedmoj, godini, a kao graničnu
visinu možemo uzeti visinu izbojaka od 100 cm.


130