DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 41     <-- 41 -->        PDF

c) Treća faza bila bi faza u kojoj nastaje intenziviniji visinski prirast
najviših izbojaka. U Kaočinu gaju ona je bila posebno uvjetovana obilnijim
kišama u VI mj. 1959. god.


d) U desetoj godini zapaženo je ugibanje većeg broja izbojaka visine ispod
100 cm tj. nastaje prorjeđivanje grmova jačim ugibanjem nižih izbojaka.


6. Smanjivanje broja izbojaka u grmu prije 10. godine ne djeluje jače pozitivno
na visinski prirast bez obzira na gustoću grma (broja izbojaka) i načina
zahvata.
7. Visine su izračunate na osnovu visina samo najviših izbojaka tj. izbojaka
koji su značajni za daljnji razvoj sastojine. Prosječna visina svih izbojaka
od interesa je samo s biološkog stanovišta tokom prve i druge godine, jer
daje sliku cjelokupne biološke aktivnosti panja odnosno grma u nadzemnom
dijelu.
8. Prosječni srednji promjer na visini od 43 cm u 11-toj godini iznosio je
1,72 cm uz prosječnu visinu tih istih stabalaca od 143,4 cm (ustanovljeno samo
na jednom mjernom polju).
9. Planika se razvijala analogno kao česmina samo sporije. Jedanaestgodišnja
stabalca viša od 100 cm na istom polju kao i česmina u prethodnoj tački,
imala su prosječnu visinu 128,6 cm, a prosječni promjer na visini od 0,43 m
1,4 cm.
10. Zelenika je vrlo bujno potjerala izbojke, ali je visinsko izlučivanje bilo
slabo. Sto više, u petoj godini nastupilo je sušenje vrhova na mnogim najvišim
izbojcima, koje se nastavilo i u slijedećim godinama.
11. Po bujnosti grmova, a po tome i za stvaranje sklopa, najvrednija je česmina.
Iza nje dolazi planika, a na posljednjem mjestu je zelenika.
12. Ovom pokusnom plohom dobio se i odgovor na vrijednost podmladne
(resurekcijske) sječe u degradiranim makijama. Takva sječa korisna je tj. mogu
se očekivati bolji izbojci samo na boljim staništima. Prema jednom nalazu folijarne
analize, u rastu zaostao grm imao je u lišću znatno manje Mg nego li lišće
dobro razvijenog, pa bi u tom pravcu trebalo provesti sistematska istraživanja.
THE DYNAMICS OF HEIGHT INCREMENT OF COPPICE SHOOTS OF
EVERGREEN OAK


Summary


Investigations into the dynamics of height increment of stool shoots in evergreen
Oak, carried out in the forest »Kaočina Gaj« near Split, have shown that:


1.
the intensity of the appearance of shoots and their development are identical
both in cutting the tree near the ground and in cutting the tree on a level with
the ground, i. e. in a complete removal of the above-ground part, and the shoots
— more precisely the root shoots — develop only from the roots.
2.
Felling can be carried out during each season without greater differences as to
the number and intensity of the appearance of stool or root shoots. Poissible differences
disappear in the course of the years following.
3.
In summer fellings numerous shoots appear within a time interval less than
one month after the performed felling. In early autumn or in winter fellings
shoots will appear in spring earlier than buds are opening on the trees. In late-
spring fellings a part of shoots does not appear earlier than during the autumn
growing period.