DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 44 <-- 44 --> PDF |
SJEĆA BUKVE I DRUGIH LISTACA KRAJEM LJETA — BIOLOŠKI NAČIN SUŠENJA DRVETA Ing. VLADISLAV BELTRAM Stara narodna iskustva Narod .u brdskim predjelima Slovenije, Gorskog Kotara, Bosne i Makedonije (u planini istočno od Berova) siječe bukvu nekako između 15. augusta — 8. septembra. Oborena stabla ostavlja sa čitavom krošnjom na zemlji tako dugo, da lišće dobro uvene, što traje oko 2—4 nedjelje. Iza toga slijedi izrada sortimenata, koja daje bijelo drvo, gotovo bez pucanja i krivljenja, bez zagušenosti i prozuklosti, a znatno lakše. Ogrjevno drvo, odmah iza izrade, dobro izgara u vatri, kao da je prosušeno. Taj način sječe provode seljaci u brdskim terenima i u Svajcarskoj, kako smo imali prilike da saznamo na stručnoj ekskurziji po toj zemlji u junu 1956. Iz davnih vremena služili su se tim iskustvom koritarj u Slavoniji i Sremu kod sječe vrbe i topole. I oni obaraju stabla krajem augusta i ostavljaju ih u krošnjama, da lišće dobro uvene, za što treba oko 2—3 nedjelje, pa onda izrađuju iz tnjih korita. Kod kuće imam korito za pranje sitnog rublja, dugačko 116 cm, široko 47 om i duboko 17 cm, izdubljeno iz vrbovog trupca. Stijene su debele 23 mm. Korito sam nabavio g. 1937, kada sam bio upravitelj šumske uprave u Vrbanji kod Vinkovaca. Korito me pratilo iz Vrbanje u Otočac, Senj, Beograd i Ljubljanu. Danas je korito staro 26 godina, a prošlo je kroz sve moguće hladne i vruće, vlažne i suhe klimatske prilike. Uz vrlo čestu upotrebu, ono je odličnog izgleda, zdravo i bez traga nekih raspuklina, kao da je upravo sada izrađeno. A. J u r m a n (1) iz Šumarije Rovinj govori o starom narodnom običaju u Istri, kako narod siječe kolje crnog jasena u drugoj polovini augusta i ostavlja oborena stabla 3—4 nedjelje sa lišćem. Ovakva sječa daje kolje veće čvrstoće i za 2—3 godine veće trajnosti od onoga iz zimske sječe. Osim toga ustanovljeno je, da sječa krajem augusta ne smanjuje izbojnu snagu panja. Pošto u samo jednoj komuni treba godišnje po 200.000 kolaca, Jurman naglašuje potrebu za sječom u to vrijeme umjesto zimske sječe. Svojim promatranjima na otoku Braču 1930—1936 uvjerio sam se, da je narodni običaj sječe makije u augustu, za vrijeme najveće žege, daleko ispravniji od sječe u razdoblju oktobar—mart. U augustu je prekid vegetacije, zbog žestoke i dugotrajne suše, mnogo sigurniji i intenzivniji nego za vrijeme zime, koja je tamo redovno i blaga i kratka. Izbojna snaga iz panja iza ljetne sječe je jača, a jesenji izbojci imaju do ljetneg prekida vegetacije vrlo dugačak vegetacijski period, uz kraće i neznatne zastoje preko zime. I pojedini naši šumari prihvatili su i izvodili sječu krajem augusta: Dr ing. Dušan Oreščanin , tada upravitelj šumarije Garešnica, provodio je sječu bukve na taj način g. 1938, 1939, 1940. Poduzeće UKOD na Rijeci i pilana NIHAG u Garešnici bili su zadovoljni drvetom iz ove sječe. 134 |