DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 44 <-- 44 --> PDF |
SJEĆA BUKVE I DRUGIH LISTACA KRAJEM LJETA — BIOLOŠKI NAČIN SUŠENJA DRVETA Ing. VLADISLAV BELTRAM Stara narodna iskustva Narod .u brdskim predjelima Slovenije, Gorskog Kotara, Bosne i Makedonije (u planini istočno od Berova) siječe bukvu nekako između 15. augusta — 8. septembra. Oborena stabla ostavlja sa čitavom krošnjom na zemlji tako dugo, da lišće dobro uvene, što traje oko 2—4 nedjelje. Iza toga slijedi izrada sortimenata, koja daje bijelo drvo, gotovo bez pucanja i krivljenja, bez zagušenosti i prozuklosti, a znatno lakše. Ogrjevno drvo, odmah iza izrade, dobro izgara u vatri, kao da je prosušeno. Taj način sječe provode seljaci u brdskim terenima i u Svajcarskoj, kako smo imali prilike da saznamo na stručnoj ekskurziji po toj zemlji u junu 1956. Iz davnih vremena služili su se tim iskustvom koritarj u Slavoniji i Sremu kod sječe vrbe i topole. I oni obaraju stabla krajem augusta i ostavljaju ih u krošnjama, da lišće dobro uvene, za što treba oko 2—3 nedjelje, pa onda izrađuju iz tnjih korita. Kod kuće imam korito za pranje sitnog rublja, dugačko 116 cm, široko 47 om i duboko 17 cm, izdubljeno iz vrbovog trupca. Stijene su debele 23 mm. Korito sam nabavio g. 1937, kada sam bio upravitelj šumske uprave u Vrbanji kod Vinkovaca. Korito me pratilo iz Vrbanje u Otočac, Senj, Beograd i Ljubljanu. Danas je korito staro 26 godina, a prošlo je kroz sve moguće hladne i vruće, vlažne i suhe klimatske prilike. Uz vrlo čestu upotrebu, ono je odličnog izgleda, zdravo i bez traga nekih raspuklina, kao da je upravo sada izrađeno. A. J u r m a n (1) iz Šumarije Rovinj govori o starom narodnom običaju u Istri, kako narod siječe kolje crnog jasena u drugoj polovini augusta i ostavlja oborena stabla 3—4 nedjelje sa lišćem. Ovakva sječa daje kolje veće čvrstoće i za 2—3 godine veće trajnosti od onoga iz zimske sječe. Osim toga ustanovljeno je, da sječa krajem augusta ne smanjuje izbojnu snagu panja. Pošto u samo jednoj komuni treba godišnje po 200.000 kolaca, Jurman naglašuje potrebu za sječom u to vrijeme umjesto zimske sječe. Svojim promatranjima na otoku Braču 1930—1936 uvjerio sam se, da je narodni običaj sječe makije u augustu, za vrijeme najveće žege, daleko ispravniji od sječe u razdoblju oktobar—mart. U augustu je prekid vegetacije, zbog žestoke i dugotrajne suše, mnogo sigurniji i intenzivniji nego za vrijeme zime, koja je tamo redovno i blaga i kratka. Izbojna snaga iz panja iza ljetne sječe je jača, a jesenji izbojci imaju do ljetneg prekida vegetacije vrlo dugačak vegetacijski period, uz kraće i neznatne zastoje preko zime. I pojedini naši šumari prihvatili su i izvodili sječu krajem augusta: Dr ing. Dušan Oreščanin , tada upravitelj šumarije Garešnica, provodio je sječu bukve na taj način g. 1938, 1939, 1940. Poduzeće UKOD na Rijeci i pilana NIHAG u Garešnici bili su zadovoljni drvetom iz ove sječe. 134 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Ing. M. Gregačevi ć koristio je taj način sječe g. 1952, 1953, 1954 kod topole. Krajem augusta oborene topole ostavio je 2—3 nedjelje u krošnji, pa tek onda prišao izradi. Tvornica šibica u Osijeku, čiji je službenik danas ing. Gregačević, primala je topolovinu iz te sječe za izradu šibica i kutija (ljuštenjem) i bila tim drvetom zadovoljna. (Oboje iz usmenih podataka Oreščanina i Gregačevića.) Pojedina poduzeća drvne industrije (Postojna, Ajdovščina) u SI. Primorju su i prije 2. svjetskog rata tražila bukovinu iz ove sječe. To je DIP Ajdovščina tražio i poslije rata. Drvni kombinat JELOVICA, Škofja Loka, već godinama uzima javorovinu iz ovog načina sječe i priznaje Šumskom gospodarstvu Ljubljana zato nešto višu cijenu. Mišljenja iz stručne literature o ljetnoj sječi Domaća i strana stručna literatura sa područja korištenja i prerade drveta, o ovom načinu sječe bukve, bilježi izvjesna mišljenja, među kojima su interesantnija slijedeća: K ol l man n (2) na str. 38 svoga djela zagovara ovaj način sječe bukve u ljetu: — Kod listača (hrasta, johe, breze, lipe i topole) dajemo prednost zimskoj sječi. Kod tih vrsta, naročito kod bukve, izbjegavamo sječu od februara do kraja juna. Naprotiv, sječa poslije toga vremena ima prednost, ako oborena stabla ostavimo neizrađena sa punom krošnjom, da lišće uvene, što je dokaz, da se drvo dovoljno isušilo i da ga možemo izraditi u Sortimente. Za bukvu je ovaj postupak najveće moguće jamstvo, da ostane drvo zdravo. Trendelenburg/Mayer — Wegelin (3) na str. 283 i 290 vele: — Za pravilno korištenje ljetne sječe bukve, time da se oborena stabla suše kroz lišće, potrebno je da se izrada sortimenata obavi u roku od 4 nedjelje. U tom roku ne pojavljuju.se tile i zagušenost u deblu. O tome je izvjestio Brunn poslije izvršenog pokusa ljetne sječe u Brahmwaldu. Ako bukve iz ove sječe ostavimo duže od 4 nedjelje neizrađene, kora na deblu brzo počinje da odstupa i javlja se nagla promjena boje, koja kvari kvalitet drveta. Gäumannova istraživanja pokazala su, da je bukovina iz zimske sječe otpornija prema ostalim osjetljivijim gljivicama nego ona iz ljetne sječe. Ipak, ležanje drveta kod ljetne sječe kroz 4 nedjelje, u tom pogledu ovaj način sječe izjednačuje se zimskom sječom. Značajno je, da oba autora govore samo o ljetnoj sječi, koja se ne ograničuje na kraće razdoblje npr. na drugu polovinu augusta. Baš taj rok je, kako ćemo kasnije vidjeti, od najveće praktične vrijednosti. Iskustva sa brezom u SSSR U sjevernim oblastima SSSR breza je važna ekonomska vrsta, čiji transport rijekama na velike razdaljine predstavlja poseban problem. Ovdje je biološko sušenje drveta važna mjera za povećanje plovnosti drveta listača, jer ni zimska sječa uz dugo ležanje ni obična ljetna sječa ne daju mogućnosti dovoljnog isušenja za plavljenje drveta (trupaca) rijekama. Vrlo interesantnu i svestranu analizu o tome dao je I.-I. Tonkel j (4): Ustanovljeno je, da stablo sa 60 m2 površine lišća u krošnji izdaje dnevno slijedeće količine vlage kroz lišće: bukva i hrast 5,5 kg jasen 8,— kg javor 4,— ,, breza i trepetljika 9,— „ |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Sječa u augustu, uz biološki način sušenja kroz krošnju oborenog stabla, pokazala je kod breze, uz ugodne meteorološke uslove, gubitak vlage 150—200 kg/m3 kod golosječe u roku 8—10 dana, a kod preborne sječe u roku najmanje 30—45 dana. Kod ovog načina sušenja, gubitak težine u roku 15 dana kod breze, kod težine svježeg drveta 950 kg/m3 iznosio je 200 kg/m3, kod trepetljike kod težine svježeg drveta 970 kg/m3 iznosio je 220 kg/m3. Kod raznih načina sječe i sušenja, brezovi trupci pokazali su vrlo različite gubitke vlage: neč-n sušenja stanje debla mjesec sječe Gubitak vlage 1) obično u složaju u kori X—XII u 170 dana 40 kg/m3 2) obične u složaju okorano u pojasima VIII 230 110 3) biološki (preb. sječa) u kori VIII 40 180 4) biološki (golosječa) u kori VIII 10 170 5) biološki (golosječa) u kori VIII 10 160 Pod 1) sječa je obavljena zimi. pod 2) obična sječa u augustu, pri čemu su trupcima ogulili koru u pojasima radi lakšeg sušenja. Trupci pod 1) ležali su 170 dana, pod 2) ležali su 230 dana.Pod 3), 4), 5) obavljena je sječa u augustu, uz biološki način sušenja kroz krošnju. Razlika između običnog načina sušenja trupaca i biološkog sušenja je u tome: 1) Intenzitet kod običnog sušenja je vrlo spor i slab, a sušenje površinsko sa čela i sa površine obijeljenih pojasa. To izaziva zagušenost, napad gljivica, prozuklost i kasnije trulež. 2) Biološki način sušenja je brz, intenzivan,.teče jednomjerno iz čitave kubature, pri čemu nema zagušenosti i opasnost napada gljivica jako je smanjena. Ovako intenzivno sušeni brezovi trupci, bez premaza čela, plavljeni su 50 dana bez ikakvih gubitaka. Tek poslije 3 mjeseca potonulo je 10% plavljenog drveta. Uz premaz čela protiv upijanja vode, bio je odličan uspjeh kod plavljenja kroz 5—6 mjeseci. I kvalitet brezovine iz biološkog sušenja je neuporedivo bolji. Kod slabijeg sušenja trupaca u složajima iz obične sječe drvo je jače pucalo i podlijegalo kvarenju. Tonkelj preporučuje ovaj način sušenja breze za bolji kvalitet drveta, znatno manju težinu kod izvlačenja i prevoza te za veću plovnost. Rezultati naših istraživanja o bukvi 1957, 1958 Želio sam, da ispitamo i za našu bukovinu: — koliko gubi vlage u raznim predjelima, obzirom na položaj sastojine i vrijeme sječe, — da li noćna svjetlost punog mjeseca utječe na intenzitet transpiracije vlage kroz lišće i time na intezitet sušenja, kako to narod ponegdje tvrdi, — kako se drvo ponaša glede boje. pucanja, krivljenja i kvarenja. Istraživanja su obavljena po jedinstvenoj metodici rada: 1) Za oglede neka se odaberu jednodobne sastojine nepotpunog obrasta. Skupine od po 10 stabala neka budu približno jednakog prsnog promjera, oborene u vidu progalne sječe, u roku 48 sati od nastupa punog mjeseca odnosno mraka. Na nagnutom terenu stabla se obaraju uzbrdo. 136 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 47 <-- 47 --> PDF |
2) Na dan sječe odreže se od oborenog stabla 1 m dugačak odrezak, koji se odbaci, jer je obračun kubature zbog žilišta nesiguran. Odmah iza toga odreže se drugi 1 m odrezak izmjeri i vagne u šumi na vagi sa tačnoćću 0,1 kg. Ćelo ležećeg stabla premaze se kolomazom, da se vlaga ne gubi sa čela. Izračuna se spec, težina drugog 1 m odreska svježe oborenog stabla. PREMAZ 3) Kada je lišće oborenog stabla dobro uvelo, odreže se novi 1 m dugački odrezak, izmjeri se i vagne. Upoređenje spec, težine ovog odreska sa spec, težinom odreska na dan sječe pokazuje gubitak vlage (težine) kroz list, od dana sječe do dana izrade. 4) Kasnija (druga) sječa neka s&s&fcia^fu istoj sastojini. Ogledi su izvršeni kod šumskih gospodarstava, Maribor, Kranj i Celje na vrlo raznolikim terenima, toplim, sušim, vlažnijim i hladnijim. Organizatori odnosno izvođači bili su inženjeri D. Oberstar , A. Krive c i tehničari Sr. Lakožić, A. Lobnik i Fr. Znidar. Podaci o isušenju 9 skupina po 10 bukovih stabala: i) OJ Težina ´ Predjeo nadm. visina Položaj Skupi SB Prsni promjer cm Kozjak sunčan 1 13—29 Dan sječe kg/m: dan §"L puni mjesec mrak izrade sječe 27. 8. 1957 14 1.025 821 204 5 o a na sjenovit 2 16—23 1.038 861 177 (Maribor) sunčan 3 16—27 9. 9. 1957 o 11 1.014 892 122 320 m sjenovit 4 16—24 1.0(63 929 134 Tržić duboka 5 31—39 26. 8.1957 s 59 1.015 889 126 (Kranj) vlažna 6 31—39 10. 9. 0 44 1.024 916 108 950 m dolina 7 27—33 24. 10. 51 1.059 1.016 43 Vitanje vlažna 8 21—31 15. 9.1958 14 1.069 982 87 (Celje) sut ješka 9 21—28 29. 9. o 53 1.100 1.002 98 350 m - Nalazišta skupina: 1—4 otvoren brežuljkast teren (za sušenje ugodno) 5—7 duboka dolina u lancu Karavanki, ekspozicija SZ (neugodno) 8—9 vlažna, 500 m duboka sutjeska, ekspozicija SZ (neugodno) Obrast sastojina: 0,7 kod 1—4 i 8—9 te 0,3 kod 5—7. 137 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Rezultati i nalazi: — Težina svježeg drveta je veća u sjenovitom položaju i kod kasnije sječe. — Ležanje skupina 3, 4, 8 bilo je zbog kasnije sječe i hladnog položaja prekratko (11 odn. 14 dana). — Kod kasne sječe skupine 7 lišće je već imalo žućkastu boju. — Jača noćna svjetlost kod punog mjeseca nema vidljivog utjecaja na transpiraciju vlage kroz lišće. Ako svaku od 9 skupina, s obzirom na težinu u svježem stanju, podijelimo na po 2 podskupine od po 5 stabala — na specifično lakšu i na spec, težu podskupinu, vidimo, da je intenzitet sušenja teže podskupine jači, jer teže drvo sadrži više vlage. A = spec, težina svježeg drveta na dan sječe B = spec, težina drveta na dan izrade C = isušen je ipina lakša podsku] pina teža podskup ina prosjek A B C A B C A B C 1 0.99 — 0.82 = 0.17 1.07 — 0.85 = 0.22 1.02 — 0.82 = 0.20 2 1.01 — 0.86 = 15 1.08 — 0.86 = 22 1.04 — 0.86 = 18 3 0.97 — 0.87 = 10 1.05 — 0.91 = 14 1.01 — 0.89 = 12 4 1.02 — 0.94 = 08 1.10 — 0.92 = 18 1.06 — 0.93 = 13 5 1.00 — 0.88 = 12 1.03 — 0,90 = 13 1.02 — 0.89 = 13 6 1.00 — 0.90 = 10 1.04 — 0.91 = 13 1.02 — 0.91 = 11 7 1.04—1.00 = 04 1.07 — 1.03 = 04 1.06 — 1.02 = 04 8 1.04 — 0.97 = 07 1.10 — 1.00 = 10 1.07 — 0.98 = 09 9 1.07 — 0.98 = 09 1.13 — 1.02 = 11 1.10 — 1.00 = 10 Prema Ugrenović u (5) specif, težina svježe bukovine iznosi 0.92 — 1.12, prosječno 1.01, prosušene bukovine iznosi 0.66 — 0.83, prosječno 0.75, (pod težinom prosušenog ili zračno suhog drveta bukovine smatra se u praksi bukovina, koja je izrezana preležala 6 mjeseci u natkrivenom prostoru). Gubitak vlage je u prosjeku 0.26 odnosno 260 kg/m3. Upoređeno sa 260 kg/m3, prema Ugrenoviću. gubitak vlage kod naših ogleda iznosio je po skupinama: skupina 1 gubitak 204 kg/m3 ili 78% skupina 5 gubitak 126 kg/m3 ili 48% 2 177 68 6 108 42 3 122 47 7 43 17 4 134 52 8 87 34 9 98 38 Ako uzmemo u račun, da je svježa bukovina iz ranije sječe u istoj sastojini za 40 kg/m3 lakša od svježe bukovine iz kasnije sječe, onda je % gubitka vlage iz sječe u drugoj polovini augusta znatno veći. Gubitak vlage kod skupine 5 bio bi n.pr. 64% umjesto 48%, a kod skupine 6 bio bi 57% umjesto 42%. Ostala zapažanja kod postavljenih ogleda bila su: — upadljivo bijela boja (kao kod javora), trajna i jednomjerna po čitavoj kuba turi (izuzev crveno srce), 188 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 49 <-- 49 --> PDF |
—. neuporedivo manje pucanja sa čela nego kod zimske sječe, premda je kod skupina 5, 6, 7 curila voda sa čela u 70% svježe oborenih stabala, — bez prozuklosti na čelima, — bez krivljenja. Vanredno zanimljiva i za praksu važna je konstatacija ing. M. Brinar a (6). Primijetio je, da oštećenja na bukovim deblima, prouzrokovana bušenjem Presslerovim svrdlom za određivanje prirasta, vrlo različito djeluju — prema tome u koje godišnje doba su bušenja vršena. Ogledima je ispitao i ustanovio, da se ozljede iz augusta—septembra u bukovom deblu najsporije i u najmanjem opsegu šire i da je sposobnost regeneracije ozljeda iz toga vremena najjača. Ozljede u ostalo vrijeme vegetacije šire se jače, a najviše ako su nastale u vrijeme mirovanja vegetacije tj. zimi. Očito se ovdje radi o razlikama u odnosu učešća masti i škroba u razno godišnje doba. U g r e n o v i ć (5) na str. 209 svoga djela iznosi mišljenje botaničara o većoj trajnosti drveta, ako se škrob kao rezervna tvar pretvori u masti nego ako ostane u vidu škroba, i zaključuje: — Izgleda da se ljetno pretvaranje škroba u mast ne vrši samo kod bukve i hrasta već i kod drugih lišćara. Za ove bi vrsti mogla odgovarati ljetna sječa. Nova praktična iskustva 19 59 — 1961 Šumsko gospodarstvo Kosovska Mitrovica (ing. Il i ć), zbog zaostale zimske sječe 1958/59, dobilo je g. 1959 iznimno odobrenje, da izvrši ljetnu sječu u roku 15 dana. To su obavili slučajno u drugoj polovini augusta, u roku 15 dana, i zatim prišli izradi sortimenata. Drvni kombinat u Peći bio je kvalitetom bukovine vrlo zadovoljan, jer je bila bijela, zdrava i nije pucala. Šumsko gospodarstvo Celje (ing. Oberstar ) posjeklo je za pokus 20 m3 bukovine u augustu 1959. Trupci i drva izrađeni su u novembru. Jedan trupac (škartiran) ostao je u šumi do kraja maja I960, bijele boje, zdrav, bez traga prozuklosti, kako se to ustanovilo kod njegove izrade u drva. Sva drva ležala su složena, u šumi do juna 1960, u sjeni između stabala, a bila su bijela, lagana, zdravog zvuka i bez traga zaraze. U augustu 1961 posjekli su 1.610 m3. Šumska uprava Idrija (ing. Kordiš ) g. 1959 i 1960 proredom je posjekla po 500 prm bukovog ogrjevnog drveta sredinom augusta, izrada je uslijedila nakon 15—20 dana. Krajem septembra drva su bila teška 520 kg/prm, lijepa, b;jela i pogodna za izvoz u Italiju. Suma leži 1.000—1.200 m visoko a predjel je otvoren. Fakultetsko poduzeće »SILVA« u Kamniškoj Bistrici (ing. Kovač ) posjeklo je ljeti 1960 i 1961 svega 800 m3 bukovine. U jul u oborena stabla, koja su preležala u krošnji do izrade 2 mjeseca, pokazala su na čelima napad gljivica do 5 cm duboko, kao i tamo gdje se stablo doticalo zemlje. Kod sječe krajem august a ove pojave nije bilo. I u buduće će se služiti tom sječom, pogotovo što je englesko tržište galanterijske proizvode iz te bukovine vrlo ugodno primilo. Šumsko gospodarstvo Nazarje (ing. K o z i ć) posjeklo je kod 3 šumske uprave krajem augusta 1961 u nadmorskim visinama 1.100;—1.300 m svega 1.500 m3 bukovine. Drvo trajno bijele boje, bez krivljenja i uz neznatno pucanje te lakši prevoz dali su poticaj, da se za slijedeću godinu predvidi sječa na taj način za 3.200 m3 ili 23% godišnjeg etata bukovine. 139 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Poljoprivredna zadruga »SLOGA«, Kranj posjekla je na taj način g. 1961 svega 150 m3 bukovine. Kvalitet drveta je u svakom pogledu odličan, dok je ono iz ranije sječe (početak augusta i ranije) napadnuto od gljivica. Šumsko gospodarstvo Delnice (ing. C h y 1 a k) posjeklo je u augustu 1961 preko 2.000 m3 bukovine. Zapažanja šumarije Skrad (ing. Ma ček): Kupci kvalitetom drveta zadovoljni, izrada ogrjeva za 10% teža nego kod zimske sječe. Zapažanja šumarije Gerovo (ing. Trohar) : Drvo lakše i bijele boje. Kod razreza trupaca na pilani zapažena zagušenost sa čela do 3 cm duboko, pod korom 1 cm duboko. Rezana roba dobila je u parionici lijepu boju. Pogon Mrkopalj, LIP Delnice (ing. Hölbl) : Bukovina iz ove sječe, usklađena na vjetrovitom i sunčanom stovarištu, pokazala je prilikom razreza kod 50% trupaca zagušenost na čelu 5—10 cm duboko, a na površini bez kore do 2 cm dubine. Boja bukovine bijela, osim kod crvenog srca, tako da su ovdje kontrasti još veći. Rezana bukovina ponaša se kod parenja normalno. U toplim predjelima, kod sječe u drugoj polovini augusta, neka se sortimti izrade poslije 30/9, a čela trupaca neka se zaštite premazom, osobito ako dođu na vjetrovita i sunčana stovarišta. Godine 1961. sječeno je u SR Hrvatskoj i Sloveniji mnogo bukovine na taj način, ali su dobiveni podaci samo od ŠG Celje, SILVE, ŠG Nazarje, SLOGE i SG Delnice. Zaključak glede ljetne sječe bukve Ogledi iz 1957—1958. pokazali su: 1) Svježa bukovina u hladnim, vlažnim položajima ima veću specifičnu težinu. 2) Spec, težina svježeg drveta kod zimske sječe je za oko 40i kg/m3 veća nego kod sječe u augustu. , 3) Kod kasnije sječe drvo se slabije suši. 4) U" istoj sastojini ima stabala sa većom i stabala sa manjom spec, težinom. Prva sadrže više vlage i jače isušuju nego druga. 5) Kod sječe krajem august a isušenje iznosi: — za toplije predjele oko 200 kg/m3, — za hladnije i vlažnije oko 130 kg/m3. 6) Pošto je svježe drvo u istoj sastojini na dan obaranja u augustu za cea 40 kg/m3 lakše od svježeg drveta zimske sječe, to je bukovina na dan izrade u toplim predjelima lakša za 200 kg/m3 + 40 kg/m3 = = 240 kg/m3, u hladnijim predjelima za 130 kg/m3 + 40 kg/m3 = = 170 kg/m3. 7) Gubitak vlage u oborenim stablima, kada je lišće uvenulo, iznosi 50% do 75% iznad granice zračno suhe rezane bukovine, koja je. nakon rezanja preležala 6 mjeseci na stovarištu pod krovom. (Ako tome pribrojimo još razliku 40 kg/m3, gubitak vlage iznosi čak 65% do 92%). 8) Stanje mjeseca (puni ili mladi mjesec) ni najmanje ne utiče na intenzitet sušenja, kako to narod ponegdje računa. 9) Vlaga se gubi ravnomjerno iz čitave kubature, zato je i pucanje i krivljenje bar za 50% manje nego kod zimske sječe. 140 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 51 <-- 51 --> PDF |
101) Zbog ravnomjernog sušenja ne dolazi tako lako ni do prozuklonosti na čelima sortimenata, kao kod običnog površinskog sušenja, 11) Ovaj način sječe pokazao se odličnim naročito za vlažne predjele, gdje bukovina obično jako puca u zimskoj sječi. Praksa iz 1959—1961. utvrdila je: 1) Boja bukovine iz te sječe je bijela kao kod javora. 2) Pucanje je daleko slabije nego kod zimske sječe. 3) Rezana bukovina ne puca i ne krivi se. 4) Rezana roba ponaša se u parionici normalno i prima lijepu crvenu boju. 5) Kontrasti između bjeljike i crvenog srca su još jači nego kod zimske sječe, jer je bjeljika još bjelija. 6) Izrada ogrijeva ručnom pilom je za cea 10% teža nego kod obične sječe (suvlje drvo!), a i cijepljenje je teže. Praktična primjena i korist ovog načina sječe Izvođenje sječe: I. U cea 1.000 m visokim planinskim, hladnim, vlažnim i sjevernim ekspozicijama obaranje stabala treba izvršiti u drugoj polovini augusta. Izrada može da uslijedi onda, kada je lišće dobro uvelo, za to treba 3—6 nedjelja, a prema potrebi može se izrada odgoditi i do samog proljeća, bez ikakve štete po kvalitet drveta. Klima je ovdje hladnija, sušenje traje duže vremena, a nakon izrade sortimenata vrijeme se već ohladilo te nema zagušivanja niti opasnosti napada gljivica. Sve ako ostanu trupci u šumi do sredine proljeća, opasnosti kvarenja nema. (Sječa početkom jul a pokazala je u ovim predjelima, da su već nakon 2 mjeseca čela bukovine napadnuta od gljivica do koja 4 cm dubine!) II. U niskim, toplim predjelima i na južnim ekspozicijama, kod sječe u drugoj polovini augusta , sušenje je znatno brže, izrada sortimenata mora da uslijedi već nakon 2—3 nedjelje — prema vremenskim prilikama. Zbog veće topline, izrađeno drvo moramo odmah izvesti i dati industriji u preradu, da ne dođe do napada gljivica i prozuklosti na čelima. U takvim, topli m položajima možemo obaviti sječu početkom, pa i sredinom septembra . Preporuča se da čelo oborenog stabla, 8—10 dana nakon obaranja, premažemo nekim zaštitnim sredstvom (makar vazelinom ili kolomazom). Izrada sortimenata može uslijediti oko 4 nedjelje nakon obaranja ili kasnije. Vrijeme je sada već hladnije i opasnost zaraze je mnogo manja, pa ni izvoz nije više tako hitan. (Kod sječe u julu i početkom augusta, temperatura je u porastu, a time i opasnost kvarenja. Da se tome izbjegne, izrada mora uslijediti 2—3 nedjelje iza sječe, a izvozom i daljnjom preradom bukovine treba požuriti.) Kod obaranja treba voditi računa, da svako stablo leži po mogućnosti što slobodnije sa krošnjom na zemlji. U koliko se radi o proredama jačeg intenziteta, moramo izvršiti obaranje u 2 etape: Najprije oborimo na istoj površini oko 50% stabala. Kada krošnje oborenih stabala uvenu, oborit ćemo drugu polovinu stabala preko prvih. Izradu možemo obaviti istovremeno za obje grupe. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Tako će biti isušenje obiju grupa intenzivnije. Danas stupa motorna pila sve više u upotrebu. Zato je moguće u mnogo kraćem roku oboriti mnogo više stabala nego ručnom pilom. Privredn i značaj ovog načina sječe: Trajna bijela boja bukovine iz ove sječe ima veliku vrijednost kod pokućstva i galanterijskih proizvoda. Poboljšanje kvaliteta i trajnosti drveta za mehaničku preradu i za ogrijev su od veće važnosti nego smanjenje njegove težine i prevoznih troškova. Time se otvaraju perspektive za širu i veću potrošnju bukovine. Jedino impregniranje po postupku Boucherie traži svježe bukovo drvo. Naša industrija celuloze i papira na savjetovanju 15. I 1963. u Beogradu odlučila je tražiti mogućnost većeg učešća bukovine za celulozu i papir , po ugledu na Francusku i ČSR, gdje je potrošnja bukovine u tu svrhu daleko veća. Bijela boja bukovine iz ove sječe daje kemijskoj industriji dobre izglede za manju potrošnju kemijskih bjelila i jeftiniju proizvodnju celuloze.. Od naročite važnosti je to za rudničko drvo. Ugrenović (7) spominje veliku težinu bukovog rudničkog drveta i time povezane velike troškove transporta i manipulacije. Čvrstoća bukovine je dobra, a svojstvo p u c- k e t a n j a povećava se sa stepenom prosušenosti. Ako je bukovo rudničko drvo za 20—24% lakše, a uz to i glasnije pucketa i veće je trajnosti, onda su to 3 velike prednosti ovog načina sječe. Mnogi autori u stručnoj literaturi upozoravaju, da je sječa bukve u vrijeme od sredine februara do kraja jula po kvalitet drva štetna, u koliko se drvo odmah ne izveze i preradi. To su i kod nas poznata iskustva. Ako želimo, da se kvalitet i vrijednost bukovine te njezina potrošnja povećaju, izlaz je u tome: — 1) Obaranje oko 1/3 bukovog sječivog etata na taj način. — 2) Izbjegavanje proljetne sječe. — 3) Snabdijevanje potrošača bukovinom već u septembru i dalje. Tako će biti riješen najteži problem kod bukovine — pravovremeno i jednomjerno snabdijevanje najkvalitetnijim drvetom.To je od naročitog značaja, kada se javljaju dugačke zime sa visokim snijegom, kao što su bile npr. 1961/62. i 1962/63., pa je zimska sječa praktično onemogućena. Izrada bukovine kod novog načina sječe je nešto teža, ali su zato olakšani utovar, prevoz i istovar. Primjena za druge vrste listača Prikazani način sječe i biološkog sušenja odgovara brezi i bukvi. Kako bi odgovarao za druge vrste listača? Uporedimo li spec, težinu svježeg i prosušenog drveta kod bukve i kod ostalih listača, prema U g r e n o v ić u (5) vidimo, da te vrste sadrže više vlage nego bukovina. Prema tome je i mogućnost isušenja kod njih veća, ako računamo ,da će sadržaj vlage poslije biološkog sušenja biti isti kao kod bukve tj, 60 kg/m3 iznad vlage prosušenog drveta. 142 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 53 <-- 53 --> PDF |
specifična težina mogući gubi- težina biološki vrsta svježog — prosušenog razlika tak težine sušenog drveta bukva 1.01 0.75 0.26 (26%) 0.20 (20%) 0.81 grab 1.09 0.82 0.27 (25%) 0.21 (19%) 0.88 lužnjak 1.11 0.76 0.35 (32%) 0.29 (26%) 0.82 kitnjak 1.02 0.75 0.27 (26%) 0.21 (21%) 0.81 breza 0.95 0.64 0.31 (33%) 0.25 (26%) 0.70 joha 0.82 0.53 0.29 (35%) 0.23 (28%) 0.59 lipa 0.74 0.46 0.28 (38%) 0.22 (30%) 0.52 vrba 0.78 0.46 0.32 (41%) 0.26 (33%) 0.52 topola 0.75 0.43 0.32 (43%) 0.26 (35%) 0.49 Interesantni su, prema Ugrenoviću, Bognerov i podaci o razlici između svježeg i prosušenog drveta lužnjaka: 371—407 kg/m3, prosječno 384 kg/m3. Bogner je pravio oglede lužnjakom i kitnjakom sa područja 8 imovnih općina, od Slunjske do Bjelovarske i Brodske. To je dokaz, da toplija klima Korduna i Slavonije još jače isušuje drvo, nego to prikazuje prosjek u tabeli za evropske prilike. Biološki način sušenja drveta odgovara proizvođaču i potrošaču, a u prvom redu rudnicima , čije snabdjevanje četinarskim rudničkim drvetom predstavlja težak problem. Sada je upotreba lišćarskog rudničkog drveta uveliko olakšana. Ing. Đ. S a v i ć (8) daje prikaz o zosjedanju radne grupe za iskorištavanje drveta kod Međunarodne komisije za topolu. Tom prilikom je ustanovljeno, da se topolovina sve više koristi za telegrafsko-telefonske stubove i elektrolinije Bliskog i Srednjeg Istoka, zbog velike oskudice u četinarskom drvetu. U Zapadnoj Njemačkoj pokazali se stubovi topole podesni za tu svrhu. Nadalje je ukazano, da se drvo za TT stubove može uspješno impregnirati, izuzev po postupku Boucherie, u kom slučaju ne daje nikakve rezultate. Kijanizacija sa HgCla daje penetraciju drveta 2—5 mm, što je gotovo ravno četinarskom drvetu U vlažnom stanju se topola ne da impregnirati, već je treba prethodno dobro isušiti . Pošto prirodno sušenje traje veoma dugo, godinu i više dana, postavlja se pitanje vještačkog sušenja za ove svrhe. Opet jedan važan razlog više za biološko sušenje topol e za impreg naciju. Time raste uporabljivost i vrijednost lišćarskog drveta uopće! Napomena: I pored svih prednosti, koje nam pruža ovaj način sječe listača u pogledu kvaliteta drveta, ne smijemo preći u šablonu i primijeniti je tamo, gdje joj iz šumskouzgojnih razloga nema opradanja! 143 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 54 <-- 54 --> PDF |
IZVORI: (1) Jurma n A.: Sječa jasenovog vinogradarskog kolja u mjesecu kolovozu u Istri, Vjesnik društva lugara NR Hrvatske 8—9/1961. (2) Kollmann : Technologie des Holzes u. der Holzwerkstoffe, München 1951. (3) Trendelenburg/Mayer — Wegelin: Das Holz als Rohstoff, München 1955. (4) Tomkel j I. I.: Biologičeskaja šuška kak sredstvo povysenija plovučesti listvennoj drevesiny, Lesnaja promyslennost 4/1953. (5) Ugrenovi ć A.: Tehnologija drveta, Zagreb 1932. (6) B r i n a r M.: Neke ugotovitve v zvezi z zgrađbo in kvaliteto naših bukovih gozdov, (referat sa savjetovanja o bukovini u Ljubljani 19. 2. 1959.) (7) Ugrenovi ć A.: upotreba drveta i sporednih proizvoda šume, Zagreb 1948. (8) Savi ć Đ.: VII Zasedanje radne grupe za iskorišćavanje drveta Međunarodne komisije za topolu, Topola tor. 20´—21 mart—juni 1961. FELLING OF BEECH AND OF OTHER BROADLEAVED SPECIES IN LATE SUMMER — A BIOLOGICAL METHOD OF WOOD SEASONING Summary People in mountaineous regions of Slovenia, Croatia, Bosnia and Macedonia, and even of Switzerland, carry out fellings of Beech throughout the centuries in the second half of August or in the first days of September. They let the felled trees lie on the ground together with their crowns intact until the foliage withers well. Then they start with working-up of assortments. Such Beechwood has no tendency to split, there is no fungal decay on fronts and the wood is white in colour like Maplewood. In the northern provinces of the U. S. S. R. this method of felling and seasoning through foliage is practised in Birch in order to improve the wood quality and to increase the floatability of Birch logs on long distances on rivers. In 1957. and 1958. were carried out experiments with Beech: felled were 9 groups of 10 Beech trees each in three localities: open hilly ground, valley in the Alps, and humid gorge. In groups on warmer, open sites the loss of water amounted on an average to 200 kg/cu.m., in humid localities on an average to 130 kg/cu.m. Besides this loss of moisture it was established that the green wood from the fellings at this time is by ca 40 kg/cu.m. lighter than the wood from the winter fellings in the same stand. Beechwood obtained in this way is white-coloured like Maplewood, and as to the whole volume of wood (red heart excepting) it does not split even in 50°/o of cases of wood cut in winter. In addition, there are no occurrences of incipient decay or of fungal attack. These experiments as well as a wider application in 1959, 1960 and 1961 speak in favour of the following: In cold, humid and higher localities felling should be carried out in the second half of August, and in warm, dry and low-lying localities in the first half of September. Primary conversion should take place when the foliage is well withered (after 2—4 or more weeks), or perhaps also later without any risk of damage to the quality of the wood. The deterioration of Beechwood (incipient and advanced decay) appears, on the contrary, in fellings occurring in July or at the beginning of August, if the Beechwood lies more than 4 weeks in the forest, because the weather is warm then. The wood of Beech obtained from the felling which takes place at the end of summer is suitable for all uses and treatments except for the preservation according to the Bucherie process. The proposed (method of felling is also applicable to other broadleaved species yielding thus a wood of better quality, -longer serviceability and easier handling. |