DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Ing. M. Gregačevi ć koristio je taj način sječe g. 1952, 1953, 1954 kod topole. Krajem augusta oborene topole ostavio je 2—3 nedjelje u krošnji, pa tek onda prišao izradi. Tvornica šibica u Osijeku, čiji je službenik danas ing. Gregačević, primala je topolovinu iz te sječe za izradu šibica i kutija (ljuštenjem) i bila tim drvetom zadovoljna. (Oboje iz usmenih podataka Oreščanina i Gregačevića.) Pojedina poduzeća drvne industrije (Postojna, Ajdovščina) u SI. Primorju su i prije 2. svjetskog rata tražila bukovinu iz ove sječe. To je DIP Ajdovščina tražio i poslije rata. Drvni kombinat JELOVICA, Škofja Loka, već godinama uzima javorovinu iz ovog načina sječe i priznaje Šumskom gospodarstvu Ljubljana zato nešto višu cijenu. Mišljenja iz stručne literature o ljetnoj sječi Domaća i strana stručna literatura sa područja korištenja i prerade drveta, o ovom načinu sječe bukve, bilježi izvjesna mišljenja, među kojima su interesantnija slijedeća: K ol l man n (2) na str. 38 svoga djela zagovara ovaj način sječe bukve u ljetu: — Kod listača (hrasta, johe, breze, lipe i topole) dajemo prednost zimskoj sječi. Kod tih vrsta, naročito kod bukve, izbjegavamo sječu od februara do kraja juna. Naprotiv, sječa poslije toga vremena ima prednost, ako oborena stabla ostavimo neizrađena sa punom krošnjom, da lišće uvene, što je dokaz, da se drvo dovoljno isušilo i da ga možemo izraditi u Sortimente. Za bukvu je ovaj postupak najveće moguće jamstvo, da ostane drvo zdravo. Trendelenburg/Mayer — Wegelin (3) na str. 283 i 290 vele: — Za pravilno korištenje ljetne sječe bukve, time da se oborena stabla suše kroz lišće, potrebno je da se izrada sortimenata obavi u roku od 4 nedjelje. U tom roku ne pojavljuju.se tile i zagušenost u deblu. O tome je izvjestio Brunn poslije izvršenog pokusa ljetne sječe u Brahmwaldu. Ako bukve iz ove sječe ostavimo duže od 4 nedjelje neizrađene, kora na deblu brzo počinje da odstupa i javlja se nagla promjena boje, koja kvari kvalitet drveta. Gäumannova istraživanja pokazala su, da je bukovina iz zimske sječe otpornija prema ostalim osjetljivijim gljivicama nego ona iz ljetne sječe. Ipak, ležanje drveta kod ljetne sječe kroz 4 nedjelje, u tom pogledu ovaj način sječe izjednačuje se zimskom sječom. Značajno je, da oba autora govore samo o ljetnoj sječi, koja se ne ograničuje na kraće razdoblje npr. na drugu polovinu augusta. Baš taj rok je, kako ćemo kasnije vidjeti, od najveće praktične vrijednosti. Iskustva sa brezom u SSSR U sjevernim oblastima SSSR breza je važna ekonomska vrsta, čiji transport rijekama na velike razdaljine predstavlja poseban problem. Ovdje je biološko sušenje drveta važna mjera za povećanje plovnosti drveta listača, jer ni zimska sječa uz dugo ležanje ni obična ljetna sječa ne daju mogućnosti dovoljnog isušenja za plavljenje drveta (trupaca) rijekama. Vrlo interesantnu i svestranu analizu o tome dao je I.-I. Tonkel j (4): Ustanovljeno je, da stablo sa 60 m2 površine lišća u krošnji izdaje dnevno slijedeće količine vlage kroz lišće: bukva i hrast 5,5 kg jasen 8,— kg javor 4,— ,, breza i trepetljika 9,— „ |