DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 49     <-- 49 -->        PDF

—. neuporedivo manje pucanja sa čela nego kod zimske sječe, premda je
kod skupina 5, 6, 7 curila voda sa čela u 70% svježe oborenih stabala,


— bez prozuklosti na čelima,
— bez krivljenja.
Vanredno zanimljiva i za praksu važna je konstatacija ing. M. Brinar a
(6). Primijetio je, da oštećenja na bukovim deblima, prouzrokovana bušenjem
Presslerovim svrdlom za određivanje prirasta, vrlo različito djeluju — prema
tome u koje godišnje doba su bušenja vršena. Ogledima je ispitao i ustanovio,
da se ozljede iz augusta—septembra u bukovom deblu najsporije i u najmanjem
opsegu šire i da je sposobnost regeneracije ozljeda iz toga vremena najjača.
Ozljede u ostalo vrijeme vegetacije šire se jače, a najviše ako su nastale u vrijeme
mirovanja vegetacije tj. zimi. Očito se ovdje radi o razlikama u odnosu
učešća masti i škroba u razno godišnje doba.


U g r e n o v i ć (5) na str. 209 svoga djela iznosi mišljenje botaničara o većoj
trajnosti drveta, ako se škrob kao rezervna tvar pretvori u masti nego ako ostane
u vidu škroba, i zaključuje: — Izgleda da se ljetno pretvaranje škroba u mast
ne vrši samo kod bukve i hrasta već i kod drugih lišćara. Za ove bi vrsti mogla
odgovarati ljetna sječa.


Nova praktična iskustva 19 59 — 1961


Šumsko gospodarstvo Kosovska Mitrovica (ing. Il i ć), zbog zaostale zimske
sječe 1958/59, dobilo je g. 1959 iznimno odobrenje, da izvrši ljetnu sječu u roku
15 dana. To su obavili slučajno u drugoj polovini augusta, u roku 15 dana, i zatim
prišli izradi sortimenata. Drvni kombinat u Peći bio je kvalitetom bukovine
vrlo zadovoljan, jer je bila bijela, zdrava i nije pucala.


Šumsko gospodarstvo Celje (ing. Oberstar ) posjeklo je za pokus 20 m3
bukovine u augustu 1959. Trupci i drva izrađeni su u novembru. Jedan trupac
(škartiran) ostao je u šumi do kraja maja I960, bijele boje, zdrav, bez traga prozuklosti,
kako se to ustanovilo kod njegove izrade u drva. Sva drva ležala su
složena, u šumi do juna 1960, u sjeni između stabala, a bila su bijela, lagana,
zdravog zvuka i bez traga zaraze. U augustu 1961 posjekli su 1.610 m3.


Šumska uprava Idrija (ing. Kordiš ) g. 1959 i 1960 proredom je posjekla
po 500 prm bukovog ogrjevnog drveta sredinom augusta, izrada je uslijedila
nakon 15—20 dana. Krajem septembra drva su bila teška 520 kg/prm, lijepa,
b;jela i pogodna za izvoz u Italiju. Suma leži 1.000—1.200 m visoko a predjel
je otvoren.


Fakultetsko poduzeće »SILVA« u Kamniškoj Bistrici (ing. Kovač ) posjeklo
je ljeti 1960 i 1961 svega 800 m3 bukovine. U jul u oborena stabla, koja
su preležala u krošnji do izrade 2 mjeseca, pokazala su na čelima napad gljivica
do 5 cm duboko, kao i tamo gdje se stablo doticalo zemlje. Kod sječe krajem
august a ove pojave nije bilo. I u buduće će se služiti tom sječom, pogotovo
što je englesko tržište galanterijske proizvode iz te bukovine vrlo ugodno
primilo.


Šumsko gospodarstvo Nazarje (ing. K o z i ć) posjeklo je kod 3 šumske
uprave krajem augusta 1961 u nadmorskim visinama 1.100;—1.300 m svega


1.500 m3 bukovine. Drvo trajno bijele boje, bez krivljenja i uz neznatno pucanje
te lakši prevoz dali su poticaj, da se za slijedeću godinu predvidi sječa na
taj način za 3.200 m3 ili 23% godišnjeg etata bukovine.
139