DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 6 <-- 6 --> PDF |
zbog upotrebe trovanog sjemena. Takovim postupcima truje se ona divljač koja je i te kako korisna za poljoprivredu. Poznata je činjenica da se hrana jarebica i fazana sastoji 60% od hrane životinjskog porijekla (raznih insekata i larvi uglavnom štetnih za poljoprivredu). Jedna jarebica dnevno pojede 3 dkg hrane životinjskog porijekla što za godinu dana iznosi oko 11 kg uništenih štetočina u korist poljoprivrede. Sličnom hranom se hrani i fazan. U ČSSR ne upotrebljavaju kemijska sredstva u borbi protiv krumpirove zlatice. Taj posao obavlja tamo poljska jarebica. Iz toga proizlazi da su jarebice i fazani vrlo korisni za poljoprivredu osobito tamo gdje se uzgaja krompir, šečerna repa i slične kulture. Da bi se uklonio nesklad između poljoprivrednih i lovačkih organizacija bit će potrebno u republičkim razmjerima donijeti potrebne propise kojima će se to sprečavati. Drugi vid sukobljavanja interesa poljoprivrede i lovstva je stvaranje velikih površina monokultura, kod kojih se zemljište kroz izvjesne periode godine potpuno ogoli i ono postaje nepodesno za zadržavanje divljači. I to bi se dalo uskladiti. Praksa je pokazala da stvaranje velikih površina s jedne strane olakšava obrađivanje i manipulacije poljoprivrednih organizacija. No isto tako pogoršava mikroklimu na tako velikim ogoljelim površinama. Po našem mišljenju bilo bi pravilnije stvarati zaštitne pojaseve topola ili drugih vrsta drveća na razmacima od 500 ili više metara. U tim zaštitnim pojasevima širokim 20—50 m mogle bi se saditi kulture koje pogoduju niskoj divljači (sirak, kukuruz). Time bi se stvorila bolja mikroklima tj. sprečavalo se povećano isušivanje zemljišta zbog vjetrova, ostvarivali se vanredni prihodi od drveta u zaštitnim pojasevima i stvorili bi se uslovi za uzgoj jarebica i fazana. Dalji razlog za maleno brojno stanje jeste slabo razvijen kult čuvanja divljači kod jednog dijela seoskog stanovništva. Godišnje se uništavaju na hiljade gnijezda jarebica kod košnje, a isto tako se uništava zečji podmladak. U nekim krajevima skupljaju se jaja fazana, pataka, jarebica kamenjarki zbog jela. Krivolovstvo pomoću raznih zamki i drugih sredstava jako je rašireno. Kod toga su kazne za uhvaćene prestupnike neznatne ili nikakve. Kod lova na visoku divljač razvijeno je krivolovstvo. Također kod jednog broja lovaca vlada shvatanje da imaju pravo na besplatni lov. U jednome kotaru neki članovi kotarskog rukovodstva i neki rukovodioci privrednih organizacija ne samo da su vršili odstrijel jelena radi trofeja već su prisvajali i meso ustreljene divljači. U uzgojnom lovištu za fazane jednog šumskog gospodarstva domaći lovci su dotle lovili dok nisu očistili lovište. Nije rijedak slučaj da neki lovci svake godine traže odstrijel kapitalnih grla visoke divljači čija vrijednost po primjerku iznosi 2.000 i više dolara. Iznašajući ove podatke ne mislimo da treba zabraniti našim lovcima odstrijel divljači ili da im se zaračunavaju takse koje se zaračunavaju strancima. Treba ih orijentirati na to, da se zadovoljavaju odstrijelom manje vrijednih grla i da djeluju kao uzgajivači. Trka za trofejima djelovala je na to, da je kvalitet srnećih trofeja u našoj Republici vrlo slab, jer se je vršila negativna selekcija. Ekonomski značaj lovstva a posebno lovnog turizma Unatoč nabrojenih faktora koji djeluju negativno na razvoj lovne privrede, ipak ona i u današnjim uvjetima ima značaj. Izvoz žive divljači, mesa ustrijeljene divljači i izvoz kroz lovni turizam iz godine u godinu se povećava. |