DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 61     <-- 61 -->        PDF

na prirastu, u sastojinama koje je napao
gubar, obrađeno je na pokusnoj plohi u
Lipovljanima.


VII dio. Povećanje produkcije primjenom
vrsta drveća brzog rasta i velikog
prirasta. Ovdje su opširno opisane važnije
vrste brzoga rasta, koje dolaze u obzir za
podizanje plantaža i intenzivnih kultura i
to: Pinus radiata Dor., zelena duglazija
(Pseudotsuga taxifolia, var. viridis, Britt),
američki borovac (Pinus Strobus L,.), eukalipti
i topole. Prikazani su rezultati raznih
istraživanja, tabele prirasta i masa kao
i grafikoni prirasta, te će sve to odlično
poslužiti operativi kod uzgoja navedenih
vrsta.


Iz ovog sadržaja jasno se vidi velika
važnost knjige za šumarsku praksu. Veoma
opsežna domaća i strana literatura, kojom
se je služio autor, dokazuje dg. su u knjizi
obrađeni najnoviji rezultati i prakse o rastu
i prirastu.


Knjiga je napisana kao udžbenik za
studente Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Za šumarske stručnjake u operativi, a osobito
za sve one, Ikoji rade na uređivanju
šuma, knjiga je vrlo koristan i potreban
priručnik, te znači veoma vrijedan prilog
stručnoj literaturi.


Ing. R. Krpan


Freudenreich A.: Narod gradi na ogoljenom
Krasu, Zagreb—Beograd, 1962.


Izdao Savezni institut za zaštitu spomenika
kulture, 261 str., veliki oktav, sa
dvije karte, 648 fotografija i crteža, s rječnikom
domaćih tehničkih izraza i sadržajem
na francuskom jeziku.


Djelo obuhvaća vrlo zanimljivu građu


o narodnom graditeljstvu na ogoljelom
kršu. Napisao da je naš poznati stručnjak
na polju proučavanja narodne arhitekture.
Velikim marom prikupljeni materijal dobro
je proanaliziran i sistematiziran. Uočene
su tipične značajke narodne arhitekture
s obzirom na konstrukciju i tehniku
građenja, kao i s obzirom na funkcionalnu
i estetsku vrijednost objekata i njihovih
detalja. Autor je pošao putem otkrivanja
velikih stvaralački´h snaga, koje leže skrivene
u širokim narodnim slojevima, a koje
bi zbog osobitih svojih vrijednosti trebalo
što više gajiti i unapređivati.
Autor je nastavio rad koji je prije 57
godina započelo Hrv. društvo inženjera i
arhitekata izdavanjem djela »Hrvatski
građevni oblici«. To su bile prve zbirke
fotografija, snimaka, crteža i slika seljač


kih drvenih kuća, s detaljiima. Međutim,
autor je znatno proširio proučavanje narodne
arhitekture specijalno u oblasti Krša.
Svojom knjigom pružio je dokumentaciju
o tome kako treba jačati aktivnost
na afirmaciji originalnog narodnog stvaralaštva
u raznim granama.


U djelu upozorava autor na bitnu organsku
povezanost između gradiva, oblika,
namjene, ekonomike, klime, načina života
i društvenih odnosa u pojedinom kraju i
pojedinom vremenskom razdoblju.


U djelu imade i inače originalnih misli,
koje zaslužuju pažnju. Tako je autor teritorij
NRH razdijelio s obzirom na važnije
ekološke i vegetacijske prilike, kao i s obzirom
na izvore građevnog materijala na
5 prirodnih S arhitektonskih područja. To
su: 1) Kameno područje, koje obuhvaća
razgoljeni krš, tj. Istru, Hrvatsko Primorje,
Dalmaciju, dio Hercegovine i Crne Gore,
gdje je osnovni građevni materijal kamen;
2) Područje četinjača, koje obuhvaća
šumoviti krš Gorskog Kotara li Like, s prevlašću
smrče i jele, a gdje se koristi osim
drva tih vrsti i kamen vapnenac; 3) Područje
pitomog kestena i kitnjaka, koje
obuhvaća Baniju i Kordun, s prevlašću
tvrdog drva brežuljkastih šuma; 4) Područje
mješovitih vrsta drveća, koje obuhvaća
sjeverozapadni dio Hrvatske i Slavoniju,
s prevlašću drva iz mješovitih brdskih
i gorskih lisnatih šuma; 5) Područje
lužnjaka, koje obuhvaća područje Posavine
i drugih većih riječnih dolina, s glavnim
građevnim materijalom lužnjakovinom.


Vrlo su interesantni podaci iz oblasti
gospodarstva i proizvodnje. Tu su obrađena
gumna, imlinovi, žrvnji, vodenice, stupe,
kukuružnjaci, krušne peći, vapnenice, tunare,
čamci, kola li dr. Ovdje nas odvodi
misao i na bezbroj drugih aktivnosti koje
je potrebno posebno proučiti u našem krškom
žiteljstvu, a koje su od interesa za
šumarstvo i drvnu industriju. Takve su
na pr. paljenje ugljena, izrada drva u
krškim šumama, kirijanje, gradnja šumskih
koliba, izgradnja šumskih puteva, podizanje
drvenih ograda, obrada krškog tla,
način lovljenja i dr. Imamo ovdje u vidu
i opsežnu kućnu radinost, kao i bogatstvo
narodnih rukotvorina iz oblasti drva. U
tim aktivnostima postoji mnogo elemenata
praktičnosti i racionalnosti. Ondje se u—
jedno mogu naći vrlo pogodni narodni izrazi,
koji će se unijeti u stručnu literaturu
i zamijeniti kojekakve kovanice, tuđice i
loše prijevode. Pođimo, stoga, putem koji
nam je pokazao arh. Freudenreich.


Dr M. Anić


151