DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 61 <-- 61 --> PDF |
na prirastu, u sastojinama koje je napao gubar, obrađeno je na pokusnoj plohi u Lipovljanima. VII dio. Povećanje produkcije primjenom vrsta drveća brzog rasta i velikog prirasta. Ovdje su opširno opisane važnije vrste brzoga rasta, koje dolaze u obzir za podizanje plantaža i intenzivnih kultura i to: Pinus radiata Dor., zelena duglazija (Pseudotsuga taxifolia, var. viridis, Britt), američki borovac (Pinus Strobus L,.), eukalipti i topole. Prikazani su rezultati raznih istraživanja, tabele prirasta i masa kao i grafikoni prirasta, te će sve to odlično poslužiti operativi kod uzgoja navedenih vrsta. Iz ovog sadržaja jasno se vidi velika važnost knjige za šumarsku praksu. Veoma opsežna domaća i strana literatura, kojom se je služio autor, dokazuje dg. su u knjizi obrađeni najnoviji rezultati i prakse o rastu i prirastu. Knjiga je napisana kao udžbenik za studente Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Za šumarske stručnjake u operativi, a osobito za sve one, Ikoji rade na uređivanju šuma, knjiga je vrlo koristan i potreban priručnik, te znači veoma vrijedan prilog stručnoj literaturi. Ing. R. Krpan Freudenreich A.: Narod gradi na ogoljenom Krasu, Zagreb—Beograd, 1962. Izdao Savezni institut za zaštitu spomenika kulture, 261 str., veliki oktav, sa dvije karte, 648 fotografija i crteža, s rječnikom domaćih tehničkih izraza i sadržajem na francuskom jeziku. Djelo obuhvaća vrlo zanimljivu građu o narodnom graditeljstvu na ogoljelom kršu. Napisao da je naš poznati stručnjak na polju proučavanja narodne arhitekture. Velikim marom prikupljeni materijal dobro je proanaliziran i sistematiziran. Uočene su tipične značajke narodne arhitekture s obzirom na konstrukciju i tehniku građenja, kao i s obzirom na funkcionalnu i estetsku vrijednost objekata i njihovih detalja. Autor je pošao putem otkrivanja velikih stvaralački´h snaga, koje leže skrivene u širokim narodnim slojevima, a koje bi zbog osobitih svojih vrijednosti trebalo što više gajiti i unapređivati. Autor je nastavio rad koji je prije 57 godina započelo Hrv. društvo inženjera i arhitekata izdavanjem djela »Hrvatski građevni oblici«. To su bile prve zbirke fotografija, snimaka, crteža i slika seljač kih drvenih kuća, s detaljiima. Međutim, autor je znatno proširio proučavanje narodne arhitekture specijalno u oblasti Krša. Svojom knjigom pružio je dokumentaciju o tome kako treba jačati aktivnost na afirmaciji originalnog narodnog stvaralaštva u raznim granama. U djelu upozorava autor na bitnu organsku povezanost između gradiva, oblika, namjene, ekonomike, klime, načina života i društvenih odnosa u pojedinom kraju i pojedinom vremenskom razdoblju. U djelu imade i inače originalnih misli, koje zaslužuju pažnju. Tako je autor teritorij NRH razdijelio s obzirom na važnije ekološke i vegetacijske prilike, kao i s obzirom na izvore građevnog materijala na 5 prirodnih S arhitektonskih područja. To su: 1) Kameno područje, koje obuhvaća razgoljeni krš, tj. Istru, Hrvatsko Primorje, Dalmaciju, dio Hercegovine i Crne Gore, gdje je osnovni građevni materijal kamen; 2) Područje četinjača, koje obuhvaća šumoviti krš Gorskog Kotara li Like, s prevlašću smrče i jele, a gdje se koristi osim drva tih vrsti i kamen vapnenac; 3) Područje pitomog kestena i kitnjaka, koje obuhvaća Baniju i Kordun, s prevlašću tvrdog drva brežuljkastih šuma; 4) Područje mješovitih vrsta drveća, koje obuhvaća sjeverozapadni dio Hrvatske i Slavoniju, s prevlašću drva iz mješovitih brdskih i gorskih lisnatih šuma; 5) Područje lužnjaka, koje obuhvaća područje Posavine i drugih većih riječnih dolina, s glavnim građevnim materijalom lužnjakovinom. Vrlo su interesantni podaci iz oblasti gospodarstva i proizvodnje. Tu su obrađena gumna, imlinovi, žrvnji, vodenice, stupe, kukuružnjaci, krušne peći, vapnenice, tunare, čamci, kola li dr. Ovdje nas odvodi misao i na bezbroj drugih aktivnosti koje je potrebno posebno proučiti u našem krškom žiteljstvu, a koje su od interesa za šumarstvo i drvnu industriju. Takve su na pr. paljenje ugljena, izrada drva u krškim šumama, kirijanje, gradnja šumskih koliba, izgradnja šumskih puteva, podizanje drvenih ograda, obrada krškog tla, način lovljenja i dr. Imamo ovdje u vidu i opsežnu kućnu radinost, kao i bogatstvo narodnih rukotvorina iz oblasti drva. U tim aktivnostima postoji mnogo elemenata praktičnosti i racionalnosti. Ondje se u— jedno mogu naći vrlo pogodni narodni izrazi, koji će se unijeti u stručnu literaturu i zamijeniti kojekakve kovanice, tuđice i loše prijevode. Pođimo, stoga, putem koji nam je pokazao arh. Freudenreich. Dr M. Anić 151 |