DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 65 <-- 65 --> PDF |
SUMA I BUDUĆNOST ČOVJEČANSTVA Bivši potpredsjednik evropske komisije za šumarstvo u organizaciji FAO (OUiN) poznati stručnjak K. H. Oedekove n objavio je u glasilu UNESCO »Kurier « od 1961. god. br. 11 str. 3´—9 značajan članak pod naslovom »Šuma kao jamstvo naše budućnosti«. S obzirom na važnost njegove dokumentacije i na njegove poglede u stanje svjetske privrede donosimo ovaj prikaz u slobodnoj obradbi. Već se je od prvih početaka svoje historije čovjek isticao´slijepim uništavanjem svake vegetacije a šuma napose. U njegovoj se prošlosti rađaju i nestaju neprestano nove kulture, koje bez prekida raz.araju bilinski svijet ostavljajući iza sebe stepe i pustinje. Prošlo je svega nekoliko stoljeća, otkad je čovječanstvo postalo svjesno, da je uništavajući biljni pokrov u stvari radilo na vlastitoj propasti. Priroda se je za njegova zlodjela ljuto osvetila. Nakon što je čovjek osjeto teške posljedice svojih zabluda, on je postao svjestan potrebe ne samo da prirodna vrela svoje egzistencije održi već i da ih što moguće više poveća i proširi s obzirom na stalni porast stanovništva u svijetu. Šuma, ta najrasprostranjenija i najača biljna zadruga, dugo je vremena smatrana kao smetnja naseljavanja, obrade zemljišta i odvijanja saobraćaja. Ljudi su je radi toga istrebljavali sjekirom i vatrom. Ali ta ista šuma postaje u novije vrijeme predmet najživljeg interesa. Preokret se u shvaćanju dogodio razmjerno naglo, kad se je opazilo, da dva najvažnija faiktora čovjekovog opstanka, a to su tlo i voda, u svom stabil´tetu i rezervama zavise od opstanka sume. U mnogim je državama ovo saznanje prešlo daleko izvan naučnih i stručnih krugova te prodrlo u najšire slojeve naroda. Prilikom jednog svog posjeta u ogoljele planine pokrajine Natal izjavio je prijašnji premier juižno-afričke Unije J. Smut s u parlamentu slijedeće: »Ovdje se radi o vitalnom pitanju našega naroda, koje je mnogo važnije cd svake politike«. Ovaj preokret u shvaćanju važnosti šume bit će nesumnjivo za buduće historičare jedna nada sve važna pojava u razvoju čovječanstva mnogo važnija nego svi veliki ratovi naše epohe. Problem šume nije naravno riješen samim tim, što su neki narodi došli do ispravnog saznanja. Ovdje treba dodati da su danas u velikom broju država vrlo zabrinuti odgovorni ministri za poljoprivredu. - Svjetska populacija raste svakim danom za 50.000 novih stanovnika a u isto vrijeme produktivnog zemljišta ima sve manje. Uostalom činjenica je da danas ništa manje nego tri četvrtine čovječanstva strada zbog nedovoljne ishrane. Na jednog stanovnika zemaljske kugle otpada danas samo 0,4 hektara obradivog zeimljišta. Za dovoljnu bi prehranu svijeta b´la potrebna najmanje dvostruka površina a normalno jedan hektar. Drugim riječima neprijatelj čovječanstva broj jedan nije više kakav vojnički ili politički protivnik nego pojava gladi izazvana smanjivanjem kvalitete zemljišta sušnim periodama i s njima povezanim nezadrživim napredovanjem stepa i goleti. U nekojim je velikim državama kao što su Sjedinjene Države Amerike i Sovjetski Savez održavanje zemljišta postalo neke vrste »državna religija«. I u Južnoj se Americi u cijeloj Africi u Aziji i Australiji počimaju danas svestrano proučavat; nepregledne opasnosti koje prijete plodnosti zemljišta. Međunarodni sporovi niču i nestaju političari dolaze i odlaze a samo proces propadanja zemljšta ide nesmetano svojim putem i poput aveti pritište današnji svijet. Svaki vladajući režim predaje svom nasljedniku ovaj problem kao tešku baštinu. TT velikom su naime broju zemallja potpuno nedovoljne do danas preduzete mjere obrano od prirodnih nedaća. Nije minulo nego tek nekoliko godina otkako je pješčana oluja u jugozapađnoj Africi kod Swakopmund a ostavila za sobom 8 metara visoke sipine. Istraživanja i opažanja kroz zadnjih pet vjekova pokazuju da afrička pustinja Šah a ra na golemom frontu od 3.000 km svake godine prodire prema jugu za okruglo jedan metar. Poznato Čad-jezero bilo je sve do prije nekoliko decenija idealno zimovalište za evropske ptice selce. Međutim se vodostaj i površina ovog jezera stalno smanjuje a njegove nekad zelene obale dobivaju postepeno stepske oblike. Mi smo danas na čistu da će svi izrađeni dalekosežni projekti za privredni progres Afrike. tog t. zv. »kontinenta budućnost:«, kao i svi planovi za korišćenje vodenih rezerva i industrijalizaciju doživjeti neuspjeh, ako se na prvom mjestu ne bude povelo računa o problemu održavanja šuma. |